Pratite nas

Web & IT

Vraća nam se Winamp

It’s alive!

Objavljeno

-

winamp, retro,
Foto: YouTube

Winamp se vraća kući. Jedan od najstarijih playera za reprodukciju audio i video sadržaja se vraća na naša računala u posve novom ruhu. Usprkos svojoj starosti, ili možda upravo zbog toga, popularni player je i dalje tražen.

Unatoč najavama kako će popularnom programu uskoro doći kraj, relativno nedavno su procurile neke informacije o Winampu 5.8, najrecentnijoj verziji, koja je predstavljena još u listopadu 2016. godine.

Winamp je upravo prošle godine proslavio puna dva desetljeća od svog predstavljanja (što je bilo u travnju 1997.) AOL ga je zatim, dvije godine poslije toga, kupio za nemalih 80 milijuna dolara, a svoj su support prekinuli u mjesecu studenom 2013. godine. Danas je vlasnik tog playera  belgijska radijska platforma Radionomy.

Unatoč tome što Radionomy ne podržava beta verziju Winampa 5.8, iz razloga što program još nije u potpunosti stabilan, radi se ipak o službenom izdanju koje donosi pregršt promjena i ažuriranja. Kompatibilnost za Windows 10 je poboljšana, a nova inačica uklanja Pro verziju, što znači da je Winamp sada 100% freeware.

Winamp je, inače, ogromnu popularnost stekao zato što podržava mnogobrojne video i audio formate – MOD, MIDI, MPEG-1 audio layers 1 i 2, M4A, AAC, WAV, FLAC, OGG Vorbis te Windows Media Audio, baš kao i MP3, AAC te Replay Gain.

Spomenutu verziju Winampa 5.8 je na web, podsjetimo se, prije dvije godine pod nazivom winamp58_3653_beta_full_en-us.exe uploadao anonimni korisnik i dotični program je sad moguće jednostavno preuzeti. Oni od korisnika koji se na to odluče trebaju svakako imati  na umu da najveći problem i dalje ostaju bugovi koji vode do učestalih rušenja softvera.

Winamp 5.8 beta build veličine samo 8 MB, za sve vas nostalgičare ili one mlađe koji su samo znatiželjni, možete preuzeti na ovom linku.

 

Nastavi čitati
Super ponuda
Komentiraj

Dodaj komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Web & IT

Google uklonio preko 500 malicioznih Chrome ekstenzija s Web Store-a

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Nakon dvomjesečne istrage, Google je uklonio više od 500 Chrome ekstenzija sa svoje službene Web trgovine s obzirom na to da je utvrdio da se radi o malicioznim komponentama. Ove ekstenzije su ubacivale maliciozne reklame (malwaretising) u korisničke sesije tijekom surfanja Internetom, piše ZDNet.

Maliciozni kod se aktivirao pod određenim uvjetima i redirektao je korisnike na specifične stranice. U nekim slučajevima, radilo se o affiliate linkovima ka legitimnim stranicama (kao što su Dell ili BestBuy), ali u većini slučajeva radilo se o destinacijama koje su sadržavale maliciozne komponente (programe zaražene virusima, stranice s malware komponentama, phishing stranice…).

Ova akcija je dio šire operacije za uklanjanje malware-a, koju Google aktivno provodi već dvije godine. Broj instalacija ekstenzija koje su sada uklonjene dostigao je više od 1.7 milijuna.

Mreže zlonamjernih Chrome ekstenzija postoje već dugo vremena. One obično služe za ubacivanje legitimnih oglasa unutar korisničkih sesija, pri čemu vlasnici ekstenzija ubiru prihod od prikazivanja i/ili klikova na te oglase. Ipak, do sada su se trudili da takvi oglasi ne budu nametljivi, kako ne bi izazivali korisnike da ih uklone. Ono što se u posljednje vrijeme promijenilo je da su ovakve ekstenzije često upotrebljavane da bi preusmjerile korisnike na web stranice, na vrlo grub i iritantan način, što je i nagnalo Google na ovu akciju.

Osim što su ekstenzije uklonjene iz trgovine, one su deaktivirane u browserima i označene su kao „zlonamjerne“, kako bi korisnici znali da ih je potrebno ukloniti.

Nastavi čitati

Web & IT

Facebook ugasio profile iz Rusije, Irana, Mjanmara i Vijetnama zbog miješanja u politiku

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Iz tvrtke Facebook javljaju kako je ugašeno više desetina lažnih profila na Instagramu i Facebooku, zbog stranog miješanja u politiku, i to iz Rusije, Irana, Mjanmara i Vijetnama.

Lažne vijesti i miješanje u unutarnju politiku

Kampanje su bile usmjerene na unutarnju politiku SAD-a i pobjedu nad Trumpom. S lažnih profila dijeljene su lažne vijesti o američkim izborima, kršćanstvu, američkoj imigracijskoj politici, ali i američko-iranskim odnosima.

Neki od profila pokušali su stupiti u kontakt s javnim ličnostima, kako bi ih objavljivali u različitim grupama i još mnogo toga. Facebook je naveo da je ovo stalni sigurnosni izazov za njih, i da konstantno rade na tome da se ovakvi profili uklanjaju s mreže.

Napadi dolaze i iz drugih država

U Rusiji je srušeno više desetina profila na Facebooku i Instagramu zbog kršenja sporazuma o vanjskoj politici, i ovo je pokazatelj da se Rusija nije odrekla trikova koje je koristila 2016. godine. U posljednje vrijeme s ruskih profila nisu stizale lažne vijesti i komentari o SAD-u i unutarnjoj politici, već o Ukrajini i Krimu, i to na ruskom, ukrajinskom i engleskom jeziku.

Istragom je Facebook došao do informacija da su deaktivirani profili povezani sa ruskim vojnim obavještajnim službama. Kad je u pitanju Iran, tu nisu mogli pronaći nikakvu vezu između države i propagiranog materijala, sugerirajući da bi ti napori mogli biti motivirani profitom, a ne politikom i špijunažom. I u Mjanmaru i Vijetnamu je zabranjen određen broj stranica i grupa, koje su sijale dezinformacije o telekomunikacijskim operaterima u Mjanmaru.

Nastavi čitati

Web & IT

Djeca čine čak trećinu internet korisnika

Objavljeno

-

Objavio

Foto: Pixabay

Utorak se širom svijeta obilježavao Dan sigurnijeg interneta, a prema podacima UNICEF-a, djeca čine jednu trećinu od ukupnog broja internet korisnika.

Među najčešće rizike kojima su djeca izložena spadaju prikupljanje osobnih podataka, lažne vijesti, ugrožavanje privatnosti, zloupotreba u komercijalne svrhe i izloženost štetnim i uznemirujućim sadržajima.

UNICEF-ovo istraživanje “Siguran internet za cijelu obitelj” pokazalo je da manje od 10 posto djece uzrasta od 4 do 8 godina ne koristi digitalne uređaje, a da neka djeca pristupe internetu i prije svoje treće godine. Najčešća aktivnosti djece na internetu su konzumacija i reprodukcija video i foto sadržaja, slušanje glazbe i igranje video igara.

Podaci pokazuju da 80 posto školaraca provodi slobodno vrijeme uz igrice, te prema tome, ističu, digitalna tehnologija aktivno sudjeluje u oblikovanju načina na koji djeca komuniciraju.

Dan sigurnijeg interneta je kampanja započeta 2004. godine i obuhvaća najrazličitije teme, od cyber maltretiranja do korištenja društvenih mreža. Obilježava se u više od 150 država širom svijeta i fokusira se na aktualne teme koje se odnose na prisustvo na mreži. Pod sloganom “Zajedno za bolji internet”, kampanja ima za cilj ukazati na pozitivnu stranu novih tehnologija i načine za odgovornu upotrebu digitalnih platformi, a ove godine posebno je usmjerena na sigurnost djece na internetu.

Nastavi čitati

Preporučeno