Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Tech

Započeli radovi na uređenju i opremanju podatkovnih centara HR-ZOO

U sklopu provedbe projekta Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak (HR-ZOO) koji koordinira i vodi Sveučilišni računski centar (Srce), u kolovozu 2020. godine započeli su radovi na uređenju i opremanju podatkovnih centara, preduvjeta za uspostavu buduće nacionalne e-infrastrukture sustava znanosti i visokog obrazovanja.

„Početak radova predstavlja važan iskorak k ostvarenju konačnog cilja projekta HR-ZOO tj. k izgradnji nove generacije nacionalne e-infrastrukture koja će znanstvenoj i akademskoj zajednici osigurati napredne računalne i spremišne resurse te na njima izgrađene digitalne usluge. Integracija budućih potreba ustanova, projekata i inicijativa iz sustava znanosti i obrazovanja za udomljavanjem IKT opreme omogućit će višestruke uštede u sustavu“, naglasio je Ivan Marić, voditelj Projekta HR-ZOO i zamjenik ravnatelja Srca.

Investicija vrijedna 54,5 milijuna kuna obuhvaća prenamjenu postojećih prostora u moderne podatkovne centre spremne za prihvat IKT opreme. Radovi koji se u ovom trenutku izvode na lokacijama Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu; studentskog doma u sklopu Sveučilišnog kampusa Osijek Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku; sveučilišnog odjela u sklopu Sveučilišnog kampusa Trsat Sveučilišta u Rijeci i Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj Sveučilišta u Zagrebu, završavaju u rujnu 2021. godine. Nakon toga započinju radovi na lokaciji Srca koji će trajati dodatna 4 mjeseca.

„Neprekinutost u isporukama usluga koje Srce pruža akademskoj i znanstvenoj zajednici bila je važan uvjet u organizaciji terminskog plana svih aktivnosti projekta HR-ZOO, a radovi na zgradi Srca su u tom smislu zahtjevali posebnu pažnju. Osim što udomljuje većinu računalne i spremišne opreme neophodne za funkcioniranje informacijskih sustava kojima Srce upravlja, zgrada Srca važno je mrežno čvorište koje udomljuje neke od ključnih infrastruktura kao što su nacionalno središte za razmjenu internetskog prometa (CIX), najveće čvorište mreže CARNET i čvorište mreže GEANT.“, naglašava Ivan Marić.

Jednom izgrađeni podatkovni centri HR-ZOO će u svojim računalnim halama nuditi ukupno 128 IKT ormara prostora za smještaj opreme. Elektro-energetski sustavi koji uključuju dizel agregatska postrojenja, sustave neprekidnog napajanja te sustave hlađenja  osiguravat će visoku dostupnost IKT opreme i digitalnih usluga. Sustavi fizičke i tehničke zaštite dodatno će osigurati sigurnost podatkovnih centara, a centralni sustav nadzora i upravljanja mogućnost online uvida u trenutno stanje pojedinih tehničkih sustava u svim podatkovnim centrima te brzu reakciju.

„I dok će podatkovni centri u Splitu, Rijeci i Osijeku biti izgrađeni u sklopu postojećih objekata, što ograničava njihove kapacitete, izgradnjom podatkovnog centra u sklopu Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj, koji će se prostirati na 1.300 m2 te raspolagati  sa snagom od 1,1 MW, opet ćemo imati podatkovni centar relevantan i adekvatan potrebama moderne znanosti i obrazovanja. Kažem opet, jer se zadnji puta to dogodilo 1974. godine izgradnjom zgrade Srca.“, pojašnjava Ivan Marić.

Paralelno s radovima na podatkovnim centrima, pokrenute su aktivnosti uspostave međugradskih i gradskih telekomunikacijskih kapaciteta kojima će se osigurati povezivanje podatkovnih centara HR-ZOO kapacitetima od 100 Gbit/s te nabava naprednih IKT resursa različitih namjena. Projekt HR-ZOO strateški je projekt u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u kojemu, pored Srca, sudjeluju sljedeće partnerske ustanove: CARNET, Institut Ruđer Bošković, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Zagrebu.

Ukupna vrijednost projekta HR-ZOO iznosi gotovo 200 milijuna kuna, a projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 85 %, dok je preostalih 15 % osiguralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.

Možda će vas zanimati

Tech

Što bi se dogodilo ako uronite ruku u posudu tekućeg dušika? Bi li vam se ruka smrzla do ozeblina? Bi li se razbila čim...

Internet

Sigurno ste do sad naletjeli na neke od bizarnosti na koje je Googleovo auto naletjelo pri snimanju, a u ovom videu pogledajte kompilaciju najčudnijih...

Tech

Trebate izračunati postotak od nekog broja, a ne znate kako? Pročitajte ovaj jednostavan članak i naučite kako se računa postotak. Postotci se koriste za...

Tech

1995. godine grupa znanstvenika NASA-e napravila je testove o tome kako pojedine droge utječu na paukovu sposobnost da izgradi mrežu.

Internet

Odmah da vam kažemo – neizbježan kraj dogodio bi se iznenađujuće brzo. Ako je zapremnina prosječnog lijesa 886 litara, a prosječan volumen ljudskog tijela...

Automoto

Tvrtka Laser Power Systems razvila je automobil pogonjen nuklearnom energijom. Napokon je pronađen način koji će vašem automobilu omogućiti vječni rad bez punjenja. No...

Tech

Rudnik dijamanata Mir u Siberu jedna je od najvećih rupa u tlu koju je čovjek napravio. Duboka je 525 metara i široka 1200m. Let...

Tech

Bumerang je jedan od najstarijih letećih objekata koje je ljudska ruka stvorila. Svi znamo da su ih koristili Aboridžini, no malo je poznato je...