Povijest kave od prvog etiopskog pastira, čije koze su se “čudno” ponašale nakon što su se najele nepoznatih bobica, do tehničkih naprava za pripremu omiljenog nam napitka, kao što su moderni aparati za kavu poprilično je turbulentna. Počela je u Africi, a arheolozi su u spisima nastalim oko 900. godine prije Krista, pronašli dokaze o korištenju kave u arapskom svijetu, kao lijeka protiv anemije, hunjavice i zatvora. Po jednoj teoriji ime „kava“ potječe od arapskog naziva „qahwa“ što se odnosi na crni napitak spravljen od prženog i samljevenog zrna. „Qahwa“ Sama biljka potječe iz Etiopije, odakle je korištenje kave prešlo na Jemen. Tamošnji grad Mocha je prvi imao plantaže pa je po njemu i naziv jedne od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca.
Od Arabije i Egipta do Latinske Amerike
Uzgoj se proširio na Arabiju i Egipat. Arapi su je toliko voljeli da su uveli i smrtnu kaznu za njeno krijumčarenje. U Europu su je u 16. stoljeću prenijele Osmanlije jer se tada u Turskoj razvio običaj svakodnevnog ispijanja kave.
Ispijanje kave je postalo toliko popularno da su državne vlasti bile prisiljene nekoliko puta uvoditi zabranu konzumiranja kave, smatrajući kako to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. No ništa nije moglo ugušiti strast prema kavi, dapače u to vrijeme nastaju i prve kavane u Istanbul, a mletački trgovci počinju uvoziti kavu u Veneciju.
Veliki ljubitelj kave bio je francuski kralj Luj XIV. Poželio ju je uzgajati u Francuskoj. Shvativši kako to nije moguće jer biljka ne podnosi mraz i niske temperature, odlučio je izgraditi prve staklenike na svijetu. Kako proces uzgoja velikih količina kave u staklenicima nije ni lak ni jeftin, kava je završila na Karibima. Tamo je uzgoj toliko procvao da je polovicom 18. stoljeća na otoku raslo više od 15 milijuna grmova kave.
Zahvaljujući francuskom kralju, kava je došla i u Latinsku Ameriku. Danas oko 22 posto ukupne količine kave dolazi iz Brazila. Na posljetku se kava počela uzgajati i u samoj Africi i tako zatvorila puni krug stoljećima duge avanture koja je promijenila svijet.
Prve europske kavane i aparati za kavu
Povjesničari se ne mogu složiti oko toga je li prva europska kavana bila otvorena u Veneciji 1645 ili joj je prethodila ona u Oxfordu. Prva bečka kavana je otvorena 1683., a četiri godine kasnije izumljen je prvi mlinac za kavu. Najstariji aparat za kavu izumio je pariški svećenik Jean Baptiste de Belloy, 1800. godine.
Među najranijim metodama za kuhanje kave je metoda kuhanja u ibriku, koja se kasnije nastavila i u Turskoj. Smatra se da su filtri za kavu proizašli iz korištenja obične čarape.Iako su filtri od čarapa i tkanina bili manje učinkoviti od papirnih, papirni su nastali tek 1780. Vakumsko kuhalo za kavu, ili sifon aparat patentiran je 1830. godine, dok je prvi aparat za espresso patentirao Angelo Moriondo u Torinu 1884. godine.
Prvi aparat za pripremu kave kod kuće je izumljen je 1691. u Napulju, poznata „caffettiera napoletana“. Koristeći metalnu napravu, čistu vodu i 4 do 5 grama sitno mljevene kave, pripremali su tri ili četiri šalice kave u isto vrijeme. Uskoro je aromatična šalicu kave na kraju obroka postala ritual u Italiji.Kava je tako oslobođena ugleda “aristokratskog pića” i započelo je njeno širenje u svim društvenim slojevima.Ono što danas razlikuje vrhunsku kavu od mnoštva osrednjih napitaka je način pripreme, a ona uvelike ovisi o kvaliteti aparata za kavu.
Pogreške u pripremi kave počinju već s mljevenjem
Proces pripreme kreću već od mljevenja, koje može zagrijati kavu do te mjere da prvoklasnu mješavinu pretvori u zagorjeli prah. Uz to, ako je grubo mljevena, manje je topiva pa voda lakše procuri kroz nju i ne izvuče aromu i okus. S druge strane ako je kava previše sitno smljevena, napitak može biti izrazito jakog okusa s izraženim tonovima zagorjeloga. To je samo početak procesa pripreme, koja se može itekako zakomplicirati.
Važna karika u lancu koji vodi do savršenog espressa je svakako i aparat jer nije svejedno koja je temperatura vode, kao ni pritisak, pa čak ni doza kave. Važno je i da pritisak koji pokreće proces ekstrakcije kave u aparatu ravnomjerno rasporedi vodu kroz ručku. U suprotnom će u jednom djelu doći do pretjerane ekstrakcije, dok se u drugim dijelovima ekstrakcija neće ni dogoditi.
Dakle, bez obzira s koliko vrhunskim zrnima kave baratali, parametara koje je potrebno zadovoljiti da bi se od njih napravio vrhunski napitak je zaista puno i ne treba ih prepustiti slučaju, već kvalitetnom aparatu za kavu. Uz to je važno imati u vidu da s kupnjom kvalitetnog uređaja, osim garancije savršenog okusa, kupujemo i njegovu dugotrajnost.
