Mark Zuckerberg, izvršni direktor Mete, kompanije koja stoji iza Facebooka, objavio je kako planira ove godine započeti s automatizacijom poslova programiranja koristeći umjetnu inteligenciju (AI). Ovaj potez mogao bi značajno utjecati na Silicijsku dolinu, ako se ostvari.
U intervjuu na podcastu The Joe Rogan Experience, Zuckerberg je iznio svoju viziju:
“Vjerojatno ćemo 2025. godine mi u Meti, kao i druge tvrtke koje rade na sličnim projektima, imati AI koji će efektivno funkcionirati kao inženjer srednje razine u tvrtki, sposoban za pisanje koda.”
Prema podacima koje je prenio Business Insider, prosječna godišnja plaća inženjera srednje razine u Meti kreće se u višim šesteroznamenkastim iznosima u dolarima.
Što to znači za zaposlenike?
Iako Zuckerberg nije izravno izjavio da će AI zamijeniti ljudske zaposlenike, iz njegovih objašnjenja jasno je kako bi ovaj tehnološki iskorak mogao imati ozbiljne posljedice za radna mjesta.
“U početku će takvi sustavi biti vrlo skupi za korištenje, no s vremenom će postati učinkovitiji,” rekao je Zuckerberg, dodajući da će u budućnosti velik dio koda u njihovim aplikacijama, uključujući AI sustave, generirati upravo AI, a ne ljudski inženjeri.
Ipak, Zuckerberg smatra da ovo neće značiti kraj za ljudske radnike. “Mislim da će ljudi u budućnosti biti puno kreativniji jer će biti oslobođeni za rad na inovativnim i jedinstvenim projektima,” rekao je.
Na pitanje hoće li AI dovesti do gubitka radnih mjesta, Zuckerberg nije dao izravan odgovor, već je povukao paralelu s industrijskom revolucijom, napominjući kako danas više ne radimo samo u poljoprivredi.
AI kao novi standard u industriji
Automatizacija programiranja pomoću AI-ja dio je sve jačeg trenda razvoja autonomnih AI sustava, poznatih kao “virtualni zaposlenici”, koji mogu obavljati složene zadatke bez ljudske intervencije.
Meta nije jedina kompanija koja ulaže u ovu tehnologiju. U prosincu 2024. izvršni direktor Salesforcea, Marc Benioff, izjavio je da ta tvrtka, jedna od najvrednijih na svijetu, planira prestati zapošljavati softverske inženjere od 2025. Benioff je to objasnio značajnim povećanjem produktivnosti zahvaljujući njihovom vlastitom AI modelu nazvanom Agentforce.
Sličnu strategiju primjenjuje i fintech kompanija Klarna, čiji se izvršni direktor pohvalio da su, zahvaljujući AI tehnologiji, smanjili broj zaposlenika za 22%. U širem tehnološkom sektoru već su zabilježeni masovni otkazi zbog utrke u razvoju novih AI modela, što dodatno naglašava potencijalne posljedice ove tehnologije.
Silicijska dolina na prekretnici
Tehnološka industrija, nekoć simbol inovacija i beskrajnih mogućnosti, nalazi se u trenutku velikih promjena. Silicijska dolina, koja je desetljećima bila meka za talentirane programere i inženjere iz cijelog svijeta, suočava se s izazovima koje donosi ubrzani razvoj umjetne inteligencije (AI). No, ova prekretnica nije samo pitanje tehnologije – riječ je o promjeni u načinu razmišljanja, poslovanju i samoj srži onoga što čini “posao budućnosti.”
Za početak, ono što je nekada bio simbol sigurnosti – visoko plaćeni poslovi u tehnološkim kompanijama – sada je pod znakom pitanja. AI modeli sve su napredniji, a njihova mogućnost da pišu kod, analiziraju podatke i obavljaju složene zadatke tjera industriju da preispita što znači biti “neophodan” zaposlenik. To, naravno, izaziva zabrinutost kod mnogih koji su vjerovali da su njihovi poslovi sigurni u ovoj visoko specijaliziranoj industriji.
No, nije sve tako crno-bijelo. S jedne strane, postoji realna opasnost da će mnogi poslovi biti automatizirani. S druge strane, svaka tehnološka revolucija dosad je otvorila nova radna mjesta i stvorila prilike koje prije nisu postojale. Dakle, pitanje koje si sada postavljaju mnogi jest – kako se prilagoditi?
Jedan od ključnih odgovora leži u prilagodljivosti i učenju. Ako su 90-e i 2000-e bile razdoblje kada je programiranje bilo ključno za ulazak u tehnološki svijet, sada se otvara prostor za nova zanimanja koja kombiniraju tehnološke vještine s kreativnošću, etikom i razumijevanjem društvenih potreba. Na primjer, kako će AI modeli odlučivati što je “ispravno” ili “pogrešno”? Tko će ih trenirati? Tko će donositi odluke o njihovoj primjeni? Tu dolazi prostor za nova zanimanja koja možda još uvijek nemaju imena.
Istovremeno, tehnološke kompanije sve više ulažu u automatizaciju vlastitih procesa. To ne znači samo smanjenje broja zaposlenih, već i povećanje fokusa na učinkovitost. Manje vremena za rutinske zadatke znači više prostora za inovacije – barem u teoriji. Ali kako to izgleda u praksi? Kompanije poput Mete, Salesforcea i Klarne pokazuju da to može značiti i bolne rezove.
Ipak, ovo razdoblje nije samo priča o tehnologiji – to je priča o ljudima. Za svakog zaposlenika koji se brine za svoju budućnost, postoji poduzetnik ili inovator koji vidi priliku u ovom trenutku promjene. Jer, ako išta znamo o Silicijskoj dolini, to je da se njezin duh temelji na prilagodbi, inovacijama i vjeri da je budućnost uvijek korak ispred nas.
Stoga, dok se valovi promjena kotrljaju dolinom, jedno je sigurno – ništa više neće biti isto, ali možda u tome leži najveći potencijal. Možda Silicijska dolina na prekretnici znači da svatko od nas mora biti spreman redefinirati vlastiti pojam uspjeha. I možda, samo možda, u tome ima nečeg uzbudljivog.
