Četvrta generacija Sojuza, Sojuz TM (Transportni Mođifrcrvni) unaprijeđena je verzija starije kapsule Sajuz T. U ovu je verziju ugrađen niz poboljšanja: novi sustav za spajanje u orbiti, nova komunikacijska oprema, poboljšani motori i sustavi za spuštanje iz orbite, čvršći i lakši toplinski štit i oplata. Najveće je preinake pretrpio modul . . . Pročitaj više
Svemirska šetnja (eng. EVA – Extra-vehicular activity), odnosno izlazak astronauta u otvoren svemir, predstavljao je važnu komponentu u budućem programu Apollo. Program Gemini, kao međufaza i platforma za stjecanje iskustva, trebao je – između ostalog – naučiti Amerikance kako se kretati i ponašati po napuštanju matičnog broda. Ne želeći prepustiti . . . Pročitaj više
Početkom 1970-ih, kada su se lunarne ekspedicije bližile svome kraju, NASA je tražila nasljednika programu Apollo. Dotadašnji svemirski brodovi bili su jednokratni: lansirali bi se u svemir na raketi koja bi po obavljenom poslu bila uništena, a kapsula s astronautima vratila bi se na Zemlju, nakon čega bi je smjestili . . . Pročitaj više
Prvi raketoplan u budućoj floti od četiri takve letjelice, Columbia (OV-102) poletio je u svemir 12. travnja 1981. godine. Dvočlanom posadom misije – STS-1, kako je glasila službena oznaka – zapovijedao je prekaljeni astronaut John Young, koji je prošao sito i rešeto programa Gemini i Apollo, uključujući i spuštanje na Mjesec . . . Pročitaj više
Početkom 1959. godine američki je Kongres izdao studiju “Sljedećih deset godina u svemiru”, koja se bavila razdobljem koje će uslijediti nakon programa Mercury. Jedna od ključnih stavki ove studije bio je let oko Mjeseca, nakon čega bi uslijedilo i slijetanje na njegovu površinu. Prateći ideju ove studije, NASA je osnovala . . . Pročitaj više
Prva misija programa Apollo, kojoj je prvotno dodijeljena interna NASA-ina oznaka AS-204, određena je za lansiranje u veljači 1967. godine. Trebao je to biti prvi američki let s tročlanom posadom, podvig koji su Sovjeti ostvarili nekoliko godina ranije misijom Voshod 2. Zapovjednikom je imenovan Gus Grissom, drugi Amerikanac u svemiru . . . Pročitaj više
Nakon pogibije tri astronauta u pripremama za misiju Apollo 1, NASA je bila vrlo oprezna u planiranju iduće misije sa ljudskom posadom. Zapovjedni modul (Command Module – CM) pretrpio je temeljite izmjene kako bi udovoljio nabujalim sigurnosnim zahtjevima. Zapovjedništvo nad ovom, po mnogo čemu kritičnom misijom, dano je Walteru Schirri, svemirskom . . . Pročitaj više
Prva posada ove misije bili su James McDivitt, David Scott i Russel Schweickart, koji su trebali u prosincu 1968. testirati lunarni modul (Lunar Module – LM) u niskoj Zemljinoj orbiti. Frank Borman i njegova posada trebali su letjeti u Apollu 9 tri mjeseca potom te učiniti isto što i prethodna . . . Pročitaj više