Pratite nas

Pozdrav, koji sadrลพaj vas zanima?

Internet

Kada je nastao Internet i kako je promijenio svijet

kada je nastao Internet
Foto: Pixabay

ลฝivot bez interneta danas je gotovo nezamisliv i veฤ‡ina ljudi ga svakodnevno koristi u poslovne i privatne svrhe. No, unatoฤ toj sveprisutnosti, mnogi ne znaju kako i kada je nastao Internet te tko leลพi iza ideje o stvaranju globalne internetske mreลพe. Ono ลกto podrazumijevamo kao najnormalniju i uvijek dostupnu uslugu zapravo je mreลพa na kojoj su radile tisuฤ‡e ljudi i vizionara kroz godine, kako bi Internet izgledao onakav kakvog ga danas poznajemo.

ล to je Internet? 

Wikipedia kaลพe da je rijeฤ o javno dostupnoj globalnoj podatkovnoj mreลพi koja sluลพi za povezivanje svih raฤunalnih mreลพa, a time i raฤunala, putem istog internetskog protokola. Rijeฤ je o โ€žmreลพi svih mreลพaโ€œ koja je kreirana tako da povezuje milijune korisniฤkih mreลพa, bez obzira je li rijeฤ o privatnim, poslovnim, vladinim, akademskim ili bilo kojim drugim mreลพama koje imaju moguฤ‡nost na taj naฤin meฤ‘usobno dijeliti informacije i razne vrste usluga. 

Meฤ‘u najkoriลกtenijim uslugama na svijetu nalaze se elektroniฤka poลกta i sve vrste chata, ลกto i nije neobiฤno jer su ljudi vrlo druลกtvena biฤ‡a, a poslovni korisnici imaju velike koristi od elektroniฤke poลกte. Korisnici takoฤ‘er meฤ‘usobno prenose razne vrste datoteka, a najkoriลกtenija platforma na internetu svakako je World Wide Web traลพilica. 

Kada je nastao Internet? 

Kao ลกto ste veฤ‡ i sami pretpostavljali Internet je nastao u SAD-u, kao ideja ameriฤkog Ministarstva obrane da poveลพe odreฤ‘en broj raฤunala, a ime mreลพe tada je bilo ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Ideja se razvila joลก kasnih ลกezdesetih godina, a malo nakon toga vojna mreลพa ARPANET vidjela je svjetlost dana.

Tijekom Hladnog rata doลกlo je do daljnjeg razvoja mreลพe, a motivacija je bila upravo moguฤ‡nost zajedniฤkog rada i izmjene informacija vojnih i akademskih graฤ‘ana bez da su se morali fiziฤki nalaziti. Zbog toga je kontinuirano rastao broj raฤunala koja su se dodavala na mreลพu.

Nakon ลกto je broj raฤunala porastao ameriฤki su informatiฤari shvatili da je potrebno razviti jedinstveni protokol koji ฤ‡e osigurati prijenos podataka meฤ‘u povezanim raฤunalima. Upravo je ovaj korak osigurao kasniji razvoj interneta.

1989. godine, Tim Berners-Lee, zaposlenik instituta CERN u ล vicarskoj usavrลกio je mreลพni sustav kojeg danas poznajemo, omoguฤ‡ivลกi linkanje i pregledavanje informacija koriลกtenjem telefonske veze. Njega danas ฤesto nazivaju โ€žocem internetaโ€œ.

Popularnost Interneta i mreลพne usluge World Wide Web je strmoglavo rasla, a broj raฤunala je bio veฤ‡i svake godine. Dok je 1984. godine Internet koristilo oko 1000 raฤunala, 2000.-te godine je bilo oko sto milijuna raฤunala dok je danas rijeฤ o broju od nekoliko milijardi raฤunala koje koristi usluge interneta i web-mreลพe.

Od 2019. godine, kada se svijet suoฤio s pandemijom koronavirusa, Internet je postao jedna od krucijalnih stvari danaลกnjice. Uz samu dostupnost Interneta, vrlo bitna stavka je i brzina interneta, koja moลพe imati velik utjecaj na poslovni, ali i privatni ลพivot pojedinca.

Internet u Hrvatskoj

17. studeni 1992. godine je datum kada je sluลพbeno u rad puลกtena hrvatska raฤunalno komunikacijska mreลพa i njena poveznica na Internet pa se upravo taj dan smatra danom kada je stigao Internet u Hrvatsku. 

Uspostava internetske veze naลกe drลพave sa svijetom dogodila se putem veze hrvatskog sveuฤiliลกnog centra Srce i Beฤkog Sveuฤiliลกta. Projekt izgradnje hrvatske mreลพe stvorio je danaลกnji CARNet โ€“ Croatian Academic and Research Network.

Moลพda ฤ‡e vas zanimati

Tech

ล to bi se dogodilo ako uronite ruku u posudu tekuฤ‡eg duลกika? Bi li vam se ruka smrzla do ozeblina? Bi li se razbila ฤim...

Internet

Sigurno ste do sad naletjeli na neke od bizarnosti na koje je Googleovo auto naletjelo pri snimanju, a u ovom videu pogledajte kompilaciju najฤudnijih...

Tech

Trebate izraฤunati postotak od nekog broja, a ne znate kako? Proฤitajte ovaj jednostavan ฤlanak i nauฤite kako se raฤuna postotak. Postotci se koriste za...

Tech

1995. godine grupa znanstvenika NASA-e napravila je testove o tome kako pojedine droge utjeฤu na paukovu sposobnost da izgradi mreลพu.

Internet

Odmah da vam kaลพemo โ€“ neizbjeลพan kraj dogodio bi se iznenaฤ‘ujuฤ‡e brzo. Ako je zapremnina prosjeฤnog lijesa 886 litara, a prosjeฤan volumen ljudskog tijela...

Automoto

Tvrtka Laser Power Systems razvila je automobil pogonjen nuklearnom energijom. Napokon je pronaฤ‘en naฤin koji ฤ‡e vaลกem automobilu omoguฤ‡iti vjeฤni rad bez punjenja. No...

Tech

Rudnik dijamanata Mir u Siberu jedna je od najveฤ‡ih rupa u tlu koju je ฤovjek napravio. Duboka je 525 metara i ลกiroka 1200m. Let...

Tech

Bumerang je jedan od najstarijih leteฤ‡ih objekata koje je ljudska ruka stvorila. Svi znamo da su ih koristili Aboridลพini, no malo je poznato je...