ลฝivot bez interneta danas je gotovo nezamisliv i veฤina ljudi ga svakodnevno koristi u poslovne i privatne svrhe. No, unatoฤ toj sveprisutnosti, mnogi ne znaju kako i kada je nastao Internet te tko leลพi iza ideje o stvaranju globalne internetske mreลพe. Ono ลกto podrazumijevamo kao najnormalniju i uvijek dostupnu uslugu zapravo je mreลพa na kojoj su radile tisuฤe ljudi i vizionara kroz godine, kako bi Internet izgledao onakav kakvog ga danas poznajemo.
ล to je Internet?
Wikipedia kaลพe da je rijeฤ o javno dostupnoj globalnoj podatkovnoj mreลพi koja sluลพi za povezivanje svih raฤunalnih mreลพa, a time i raฤunala, putem istog internetskog protokola. Rijeฤ je o โmreลพi svih mreลพaโ koja je kreirana tako da povezuje milijune korisniฤkih mreลพa, bez obzira je li rijeฤ o privatnim, poslovnim, vladinim, akademskim ili bilo kojim drugim mreลพama koje imaju moguฤnost na taj naฤin meฤusobno dijeliti informacije i razne vrste usluga.
Meฤu najkoriลกtenijim uslugama na svijetu nalaze se elektroniฤka poลกta i sve vrste chata, ลกto i nije neobiฤno jer su ljudi vrlo druลกtvena biฤa, a poslovni korisnici imaju velike koristi od elektroniฤke poลกte. Korisnici takoฤer meฤusobno prenose razne vrste datoteka, a najkoriลกtenija platforma na internetu svakako je World Wide Web traลพilica.
Kada je nastao Internet?
Kao ลกto ste veฤ i sami pretpostavljali Internet je nastao u SAD-u, kao ideja ameriฤkog Ministarstva obrane da poveลพe odreฤen broj raฤunala, a ime mreลพe tada je bilo ARPANET (Advanced Research Project Agency Network). Ideja se razvila joลก kasnih ลกezdesetih godina, a malo nakon toga vojna mreลพa ARPANET vidjela je svjetlost dana.
Tijekom Hladnog rata doลกlo je do daljnjeg razvoja mreลพe, a motivacija je bila upravo moguฤnost zajedniฤkog rada i izmjene informacija vojnih i akademskih graฤana bez da su se morali fiziฤki nalaziti. Zbog toga je kontinuirano rastao broj raฤunala koja su se dodavala na mreลพu.
Nakon ลกto je broj raฤunala porastao ameriฤki su informatiฤari shvatili da je potrebno razviti jedinstveni protokol koji ฤe osigurati prijenos podataka meฤu povezanim raฤunalima. Upravo je ovaj korak osigurao kasniji razvoj interneta.
1989. godine, Tim Berners-Lee, zaposlenik instituta CERN u ล vicarskoj usavrลกio je mreลพni sustav kojeg danas poznajemo, omoguฤivลกi linkanje i pregledavanje informacija koriลกtenjem telefonske veze. Njega danas ฤesto nazivaju โocem internetaโ.
Popularnost Interneta i mreลพne usluge World Wide Web je strmoglavo rasla, a broj raฤunala je bio veฤi svake godine. Dok je 1984. godine Internet koristilo oko 1000 raฤunala, 2000.-te godine je bilo oko sto milijuna raฤunala dok je danas rijeฤ o broju od nekoliko milijardi raฤunala koje koristi usluge interneta i web-mreลพe.
Od 2019. godine, kada se svijet suoฤio s pandemijom koronavirusa, Internet je postao jedna od krucijalnih stvari danaลกnjice. Uz samu dostupnost Interneta, vrlo bitna stavka je i brzina interneta, koja moลพe imati velik utjecaj na poslovni, ali i privatni ลพivot pojedinca.
Internet u Hrvatskoj
17. studeni 1992. godine je datum kada je sluลพbeno u rad puลกtena hrvatska raฤunalno komunikacijska mreลพa i njena poveznica na Internet pa se upravo taj dan smatra danom kada je stigao Internet u Hrvatsku.
Uspostava internetske veze naลกe drลพave sa svijetom dogodila se putem veze hrvatskog sveuฤiliลกnog centra Srce i Beฤkog Sveuฤiliลกta. Projekt izgradnje hrvatske mreลพe stvorio je danaลกnji CARNet โ Croatian Academic and Research Network.