Ako se prisjetimo Muskovih prošlogodišnjih nastupa onda se sigurno možemo sjetiti kako je najavio da će njegova tvrtka, čija djelatnost se sastoji i u ugradnji moždanih implantanata, Neuralink, učiniti da paralizirani prohodaju, slijepi progledaju te da će na kraju pretvoriti ljude u vrstu kiborga. No, čini se da se tvrtka još uvijek bori da osigura odobrenje kliničkog ispitivanja.
Unatoč opetovanim i smionim tvrdnjama svog ponekad ekscentričnog glavnog izvršnog direktora, Elona Muska, izgledi da se BCI (sučelje mozak-računalo) pojavi na tržište su i dalje vrlo mali.
BCI je tehnologija koja omogućuje komunikaciju između ljudskog mozga i računala putem elektroencefalografije (EEG) ili drugih senzora koji snimaju električnu aktivnost mozga. Može se koristiti u različite svrhe, a svakako jedna od najvećih primjena je pomoć osobama s invaliditetom da komuniciraju ili upravljaju elektroničkim uređajima, kao što su invalidska kolica ili umjetni udovi. Također se koristi u istraživanjima neuroznanosti i psihologije kako bi se bolje razumjela funkcija mozga.
Postoje različite vrste BCI sustava, uključujući neinvazivne i invazivne metode. Neinvazivni BCI koristi senzore postavljene na vlasištu kako bi registrirao aktivnost mozga, dok invazivni BCI zahtijeva kiruršku ugradnju senzora u mozak. BCI tehnologija se još uvijek razvija i istražuje, ali smatra se da ima potencijal donijeti velike promjene u načinu na koji ljudi komuniciraju s računalima i svijetom oko sebe.
Međutim, unatoč svijetloj budućnosti koju bi primjena BCI tehnologije mogla imati, za sada Agencija za hranu i lijekove Sjedinjenih Američkih Država (FDA) smatra da je još prerano za tako nešto.
Naime, FDA je uskratila odobrenje za provođenje ispitivanja na ljudima. Tvrtka Neuralink je do sada uspješno predstavila svinju kojoj je ugrađen čip u mozak i majmuna koji igra video igre svojim mislima uz pomoć ugrađenih Neuralink čipova. Ipak, nedugo nakon saznalo se da je majmun uginuo tijekom testiranja čipova, a Neuralink se našao na meti kritika i optužba zbog okrutnosti prema životinjama. Štoviše, tvrtka se našla i pod federalnom istragom zbog optužbi da je uzrokovala patnju i smrt više od 1.500 životinja. Sve ovo jasno objašnjava razlog zbog čega FDA ne želi odobriti testiranje čipova na ljudima.
Glavni sigurnosni problemi koje je FDA uočila i zbog čega je uskratila odobrenje uključivali su litijevu bateriju uređaja, mogućnost da sićušne žice implantata migriraju u druga područja mozga te pitanje o tome može li se i kako uređaj ukloniti bez oštećenja moždanog tkiva, piše Reuters.
Zabrinutost agencije u vezi s baterijskim sustavom i njegovim mogućnostima transdermalnog punjenja vrti se oko mogućnosti kvara uređaja pa agencija traži uvjerenje da je “vrlo mala vjerojatnost da će se baterija pokvariti”, jer ako do toga dođe, pražnjenje energije iz oštećene baterije moglo bi spržiti okolno tkivo.
FDA je također izrazila veliku zabrinutost zbog potencijalnih problema u slučaju da uređaj treba ukloniti, bilo radi zamjene ili nadogradnje, zbog minijaturne veličine električnih vodova koji se protežu u sivu tvar pacijenta. Ti vodovi su toliko mali i osjetljivi da postoji opasnost da se odlome tijekom uklanjanja (ili čak tijekom redovite upotrebe) i zatim migriraju u druge dijelove mozga gdje mogli načiniti veliku štetu.
Tijekom dana otvorenih vrata tvrtke u studenom prošle godine, Musk je samouvjereno tvrdio da će tvrtka osigurati odobrenja američke Agencije za hranu i lijekove “u roku od šest mjeseci” odnosno da proljeća ove godine. Ta se procjena pokazuje jednako točna kao i njegova nagađanja o tome kada bi Cybertruck konačno mogao početi s proizvodnjom.
“Ne može shvatiti da ovo nije automobil. Ovdje se radi o mozgu osobe, ovo nije igračka.” rekao je jedan zaposlenik Neuralinka za Reuters, a sama tvrtka nije odgovorila na zahtjeve za komentar.
