Informatika: što je, čime se bavi i gdje se uči

Informatika je disciplina koja proučava kako se informacije bilježe, obrađuju, pohranjuju i prenose uz pomoć računala. U Hrvatskoj taj pojam označava i školski predmet i cijelo područje struke, pa se često miješa s računarstvom. U ovom tekstu objašnjavamo što informatika jest, čime se bavi, je li obvezna u školi i gdje se u Hrvatskoj može studirati.

Što je informatika

Hrvatska enciklopedija definira informatiku kao djelatnost koja se temelji na računalstvu te računalnoj i informacijskoj znanosti, a primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije rješava probleme u različitim područjima ljudskog djelovanja. Kao primjere navodi poslovnu, medicinsku i pravnu informatiku. Cijeli je članak dostupan u Hrvatskoj enciklopediji.

Sam naziv nastao je u Francuskoj 1962. spajanjem riječi information i automatique. U hrvatskom je jeziku isprva zamjenjivao izraz automatska obradba podataka, a od 1980-ih služi kao oznaka računalne obrade podataka. Struna, hrvatsko strukovno nazivlje, opisuje ga kao disciplinu na razmeđi informacijske znanosti, informacijske tehnologije i društvenih znanosti.

Podatak, informacija i znanje: osnovni pojmovi

Za razumijevanje struke treba razlikovati tri pojma. Podatak je zapis činjenice, na primjer broj ili riječ. Informacija nastaje kad podatak dobije smisao za nekoga tko ga koristi. Znanje je ono što s tim informacijama znamo napraviti.

Temperatura od 31 stupanj sama je po sebi podatak. Kad je liječnik pročita na termometru uz pacijenta, postaje informacija, a odluka što dalje pripada znanju.

Informatika i računarstvo: u čemu je razlika

Dva pojma često se koriste kao sinonimi, a granica je mekana. Jednostavno pravilo glasi:

• Informatika stavlja naglasak na informacije, podatke, informacijske sustave i njihovu primjenu u poslovanju, školstvu, zdravstvu ili pravu.
• Računarstvo je bliže samom računalu: arhitekturi, algoritmima, programskim jezicima i teoriji izračunljivosti.

U praksi se područja preklapaju. Programer će reći da radi i jedno i drugo, a fakulteti nerijetko nude oba smjera pod istim krovom. U engleskom govornom području razlika se vidi u nazivima computer science i information science. Skraćenica IT (informacijska tehnologija) označava tehnologiju koja se koristi, pa je struka šira od nje i uključuje način na koji se ta tehnologija primjenjuje na ljude, procese i organizacije.

Čime se informatika bavi

Što točno spada pod informatiku, ovisi o tome koga pitate, ali nekoliko je područja uvijek na popisu:

• Programiranje i razvoj softvera: od mobilnih aplikacija do poslovnih sustava.
• Baze podataka i analitika: kako se podaci spremaju, pretražuju i pretvaraju u odluke.
• Informacijski sustavi: planiranje i uvođenje sustava koji povezuju ljude, procese i podatke u poduzeću.
• Umjetna inteligencija i strojno učenje: sustavi koji uče iz podataka umjesto da slijede fiksna pravila.
• Kibernetička sigurnost: zaštita sustava i podataka od neovlaštenog pristupa.
• Primijenjene grane: medicinska informatika (digitalni zdravstveni zapisi i podaci u zdravstvu), pravna i poslovna informatika.

Je li informatika obvezna u školi

Prema kurikulumu koji je donesen 2018. (Narodne novine 22/2018), informatika je u osnovnoj školi obvezna u 5. i 6. razredu, a u ostalim razredima izborna. Isti kurikulum obuhvaća i gimnazije. Odluka i kurikulum objavljeni su na stranici Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.

Postoji i iznimka. U osnovnim školama koje sudjeluju u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole informatiku zamjenjuje predmet Informacijske i digitalne kompetencije. Što se u vašoj školi uči i s kojom satnicom, najpouzdanije je provjeriti kod same škole ili na stranicama ministarstva.

Gdje studirati informatiku u Hrvatskoj

Informatiku je moguće studirati na više sveučilišta, a jedan od fakulteta koji je ima u nazivu je Fakultet organizacije i informatike (FOI) u Varaždinu, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Na prijediplomskoj razini nudi sveučilišni studij Informacijski i poslovni sustavi, a na diplomskoj studij informatike. 

Ako vas više privlači računarstvo i inženjerska strana struke, pogledajte i programe računarstva na tehničkim fakultetima. Prije upisa usporedite sadržaj kolegija, jer se nazivi smjerova razlikuju od fakulteta do fakulteta.

Kako početi učiti informatiku

Početak ne mora biti skup ni složen. Za školarce je dovoljno redovito pratiti nastavu, a odrasli polaznici mogu krenuti od jednog programskog jezika i malih projekata koje stvarno žele napraviti: stranica, kalkulator ili jednostavna igra. Za ozbiljniji put treba dodati osnove baza podataka i razumijevanje mrežnih sustava.

• Odaberite jedan jezik (na primjer Python ili JavaScript) i ostanite na njemu nekoliko mjeseci.
• Radite projekte, ne samo tečajeve: gradnja nečega pokazuje što vam nedostaje.
• Učite osnove podataka: kako se spremaju, pretražuju i povezuju u bazi.
• Čitajte tuđi kod i dokumentaciju, jer se tako najbrže uči struka.

Informatika u igrama na sreću

Jedno od neočekivanijih mjesta na kojima se struka vidi u praksi su igre na sreću na internetu. Ishod svake runde slota, rulete ili blackjacka ne određuje čovjek, nego generator slučajnih brojeva (RNG).

Kako radi generator slučajnih brojeva

Većina igara koristi pseudoslučajni generator (PRNG). To je algoritam koji iz početnog broja, takozvanog sjemena, matematički izvodi niz brojeva koji se statistički ne razlikuje od slučajnog. Pravu slučajnost iz čisto softverskog izvora nije moguće dobiti, pa je kvaliteta algoritma presudna.

Tko provjerava slučajnost

Neovisni laboratoriji poput GLI-ja, iTech Labsa, eCOGRA-e i BMM Testlabsa testiraju generatore statističkim metodama i provjeravaju poklapa li se ponašanje igre s objavljenim povratom igraču (RTP). Certifikat pokazuje da je igra prošla određeni tehnički standard, ali ne govori ništa o tome hoće li pojedini igrač dobiti ili izgubiti.

Što igrač može provjeriti

Uz generator slučajnih brojeva, informatika stoji iza enkripcije, upravljanja korisničkim računima i provjere identiteta. Igrač može sam provjeriti jedan podatak: u podnožju stranice trebala bi stajati oznaka testnog laboratorija, a poveznica uz nju trebala bi voditi na stvarni certifikat, a ne na običnu sliku.

Ako vas zanima kako takve igre izgledaju u praksi, pogledajte našu casino ponudu. Kockanje je namijenjeno osobama starijim od 18 godina i može izazvati ovisnost.

Zašto se isplati učiti informatiku

Znanje iz ovog područja može se primijeniti gotovo u svakoj struci. Zdravstvo, financije, mediji, promet i javna uprava rade s podacima i sustavima koje netko mora projektirati i održavati. Ako vas zanima koliko stručnjaci s tim znanjem zarađuju kod nas, pročitajte koliko zarađuje programer u Hrvatskoj.

Najčešći poslovi koje otvara ovo znanje:

• Programer ili razvojni inženjer: piše i održava softver.
• Analitičar podataka: pretvara velike količine podataka u zaključke za poslovne odluke.
• Administrator sustava: brine o radu poslužitelja, mreža i korisničkih računa.
• Stručnjak za kibernetičku sigurnost: otkriva ranjivosti i štiti sustave.
• Poslovni analitičar: povezuje potrebe poduzeća s informacijskim rješenjima.

Informatika je disciplina koja podatke pretvara u odluke

Informatika obuhvaća više od jednog alata ili jezika. Riječ je o načinu razmišljanja o tome kako se informacije prikupljaju, obrađuju i koriste. Tko je razumije, lakše će razumjeti i ostatak digitalnog svijeta, od aplikacije na mobitelu do sustava koji nas svaki dan okružuju.

Često postavljana pitanja