Svaki je sukob sa sobom donio ulaganja u razvoj naoružanja, kako bi se isti skratio i nekoj od zaraćenih strana donio pobjedu. Prvi je svjetski rat, primjerice, iznjedrio strojnicu i tenk. Drugi je pak izravno odgovoran za atomsku energiju i osvajanje svemira.
Napredak tehnologije i stalne napetosti između svjetskih sila uvjetovale su daljnja ulaganja u naoružanje, pa danas u upotrebi imamo bojna sredstva za koja se smatra kako su još uvijek u domeni znanstvene fantastike, no rad na njima toliko je daleko odmaknuo, da se može reći kako su samo korak od operativne upotrebe.
U vrijeme kad gotovo svaka zemlja može posjedovati nuklearno oružje, imperativ je razviti sredstva koja će hitro i kirurški precizno onesposobiti neprijatelja da lansira bojeve glave. Za vas smo izabrali najdojmljivije među njima!
Bespilotne podmornice
Današnje podmornice iznimno su opasne: mogu lansirati nuklearne projektile te se mjesecima skrivati pod vodom. Nova generacija ruskih podmornica toliko je tiha, da je gotovo neuhvatljiva američkoj mornarici. Iz tog razloga razvijeno je autonomno protupodmorničko oružje, tzv. ACTUV (skraćeno od “Anti-Submarine Warfare Continuous Trail Unmanned Vessel”), što je u principu podmornica bez posade koju pokreće umjetna inteligencija. Jedini joj je cilj tražiti i uništavati navedene ruske strojeve.
Egzoskeleti
Pri spominjanju egzoskeleta, prvo što će vam pasti na pamet jest Iron Man, a zatim i Matt Damon u filmu Elysium. Jedan od najvećih proizvođača oružja na svijetu, američki Lockheed Martin, razvio je egzosklet koji vojniku koji ga nosi omogućava podizanje tereta od stotinu kilograma i trčanje s istim u rukama.
Elektromagnetski top
Oružje poznato prvenstveno iz video-igara svoju je primjenu našlo u američkoj mornarici. Elektromagnetski top izbacuje projektil pomoću magnetske sile, pri čemu ovaj postiže brzinu od gotovo 9.000 km/h. Zahvaljujući enormnoj brzini, bit će u stanju dosegnuti mete udaljene stotinama kilometara, a u službu će stupiti zajedno s razaračima klase Zumwalt.
Lasersko oružje
Ratovi zvijezda i Dan nezavisnosti tek su neki od filmova u kojima smo vidjeli razoran učinak lasera. Za istu ga namjenu razvijaju vojske Sjedinjenih Država, Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije. Američka je varijanta, primjerice, prilikom testiranja 2014. godine uspjela oboriti bespilotnu letjelicu. Potaknuti ovim uspjehom, razvoju lasera također su prionuli Izrael i Kina, pa sad imamo čitav niz država koje ga žele (ili već imaju) u arsenalu.
Bespilotne borbene letjelice
Viđene još u prvom Terminatoru iz 1984. godine, autonomne borbene letjelice potencijalno su opasnije od klasičnih borbenih zrakoplova s posadom. Manje, lakše i teže zamjetljive na radaru, u skoroj će budućnosti u potpunosti istisnuti pilote iz zrakoplovnih snaga. Američka kompanija Boeing već niz godina razvija XJ-45, a na sličnom je tragu i britanski BAE Systems sa svojim modelima Mantis i Taranis.
Insekti-roboti
Sjećate li se scene iz Petog elementa, kad predsjednik Lindberg cipelom zvekne kukca, za kojeg se ispostavi da je daljinski upravljani robot? Američka agencija za razvoj naprednih oružja, DARPA (Defense Advanced Research Projects Agency), već godinama razvija minijaturne elektronske sklopove kojima se može upravljati kukcima. Njihova uporaba ne mora biti nužno u vojne svrhe, nego, primjerice, potraga za preživjelima nakon potresa i slično.
Nanoboti
Gore spomenuta DARPA razvija i minijaturne robote, koji se mogu ubrizgati u ljudsko tijelo i ondje se boriti s različitim bolestima. Tehnologija se čini obećavajućom, pa se inženjeri koji stoje iza projekta već hvale kako zbog nanobota u bliskoj budućnosti više neće biti potrebe za složenim operacijskim zahvatima.
Plašt nevidljivosti
Viđen u filmskom serijalu o Harryju Potteru (ili, ako ćemo rastegnuti definiciju, i u Star Treku, gdje se nešto slično koristi na klingonskim bojnim brodovima), plašt nevidljivosti može poslužiti za neprimjetno prikradanje neprijateljskim vojnicima.
Osim u filmovima, takav plašt postoji i na kalifornijskom sveučilištu – ondje su, naime, razvili materijal koji manipulira elektromagnetskim valovima, omogućujući osobi koja ga nosi da bude gotovo nevidljiva.
Zaštitno polje
Koncept začet u znanstveno-fantastičnim pričama s početka 20. stoljeća, da bi ga kasnije dobrano razgazili pisci i scenaristi gotovo svakog SF djela. Danas na nečem sličnom radi Boeing, koji je svoju tehnologiju zaštitio omanjom planinom patenata. Namijenjen je primarno zaštiti osjetljivih objekata od neprijateljskog bombardiranja, no daljnjim razvojem i minijaturizacijom zaštit će se vozila, možda čak i ljudi.
Izvor: Wonderslist.com