Svijet ima dovoljno problema zbog otpada, a kriptovalute taj problem svakako pogorลกavaju. Na godiลกnjoj razini se zbog digitalnih valuta proizvede elektronskog otpada koji je jednak onome koji moลพe akumulirati zemlja veliฤine Nizozemske.
Struฤnjaci se veฤ neko vrijeme slaลพu da su kriptovalute loลกe za naลก planet, s obzirom da pogubno utjeฤu na naลกu ลพivotnu okolinu. Najviลกe paลพnje se daje ugljiฤnom otisku i potroลกnji elektriฤne energije, dok se proizvodnja elektronskog otpada ostavlja po strani.
Nova studija objavljena ovog mjeseca u ฤasopisu Resources, Conservation and Recycling ukazuje upravo na taj problem, s obzirom na to da su istraลพivaฤi smislili metodologiju kojom su utvrdili koliko se elektroniฤnog otpada godiลกnje proizvede zbog Bitcoina, piลกe Gizmodo.
Problem je u kratkom trajanju ureฤaja za rudarenje, a posebice zato ลกto su neki proizvedeni samo za tu svrhu. ASIC kompjuterski ฤipovi na primjer sluลพe samo za rudarenje kriptovaluta, a stalno se zamjenjuju novim, energetski uฤinkovitijim ฤipovima te se koriste prosjeฤno samo 1,29 godinu. To, nesumnjivo, dovodi do silnog otpada, a istraลพivaฤi su uspjeli navesti i toฤan broj.
Cijela Bitocoin mreลพa proizvede oko 30,7 kilotona otpada godiลกnje, a procjenjuje se da jedna Bitcoin transakcija generira najmanje 272 grama e-otpada, ลกto je otprilike teลพina dva iPhone 12 mini ureฤaja.
Tijekom 2020. godine bilo je 112,5 milijuna Bitcoin transakcija pa je koliฤinu proizvedenog e-otpada skoro pa nemoguฤe zamisliti.
Rjeลกavanje problema e-otpada zahtijevalo bi, istiฤu struฤnjaci, zamjenu trenutnog rudarskog procesa za odrลพiviju alternativu.
