Koliko su kvalitetni temelji na kojima se razvija umjetna inteligencija? Mogu li AI sustavi kakve smo nedavno upoznali zapravo uništiti sami sebe u narednim godinama? Koji je glavni problem trenutnih sustava umjetne inteligencije?
Umjetne inteligencija (AI) posljednjih je tjedana u središtu pozornosti svjetskih i domaćih medija. Mnogi nagovještaju kako će umjetna inteligencija u potpunosti promijeniti svijet kakav danas poznajemo. Nestati će milijuni poslova diljem svijeta, a način funkcioniranja života će se promijeniti.
Iako cijela ta priča zvuči zanimljivo i dramatično, ipak je trebamo uzimati s dozom rezerve. Naime, nagoviještali smo značajno promjene i kad su stigle prve pametne naočale, pa prvi roboti, pa prvi 3D printeri, pa prva super računala – ali mnoge od tih tehnologija danas nisu u toliko širokoj upotrebi.
No, umjetna inteligencija uči sama sebe i s godinama bi zaista mogla ostvariti nevjerojatne rezultate. Ipak, to samostalno učenje ujedno može biti i samosabotirajuće. Što ako se dogodi da umjetna inteligencija stvori lažne informacije pa počinje učiti iz tih informacija? Može li je to uništiti ili obezvrijediti? Nešto više o tome donosimo u nastavku:
AI sustavi koriste (ne)aktualno znanje s interneta
AI sustavi zapravo imaju mogućnost analiziranja velikih količina podataka – kako bi ostvarili nove zaključke i ideje. Dakle, AI sustave možemo djelomično usporediti s ljudskim mozgom – jer u biti nema neke velike razlike u načinu funkcioniranja. Prednost AI sustava je mogućnost brže obrade većih količina podataka, dok je ljudski mozak (za sada) kreativniji i svježe upijajući.
Ovo svježe upijajući zapravo se odnosi na aktualnost informacija kojima baratamo svakog dana. Umjetna inteligencija (za sada) još uvijek nema mogućnost upijanja svježih informacija iz prirode i svijeta – što je čini dosta manjkavom u donošenju novih zaključaka i informacija. Iako vam umjetna inteligencija može servirati točne informacije o događanjima od prije 5 ili 50 godina, činjenica je da vam (za sada) ne može servirati aktualne informacije koje se događaju u svijetu oko nje.
Čovjek ima oči, sluh i njuh i na taj način može prikupljati velike količine informacija svakog dana. Umjetna inteligencija to za sada ne može – pa svoje zaključke mora bazirati na starim provjerenim informacijama. Što se tiče vrlo popularnog ChatGPT-a njegovi su podaci uzeti s interneta od prije 2021. godine – što znači da nema aktualnih informacija iz prošle godine. Samim time, taj sustav može ne donosi najbolje i najrelevantnije informacije – za temu koja vas zanima.
Umjetna inteligencija u borbi s lažnim sadržajem
U cijeloj toj priči oko umjetne inteligencije mnogi zaboravljaju jednu vrlo važnu činjenicu – da je internet prepun lažnih informacija. No, da je neka informacija lažna – to može zaključiti čovjek vanjskim promatranjem svijeta oko sebe. Umjetna inteligencija to za sada ne može – pa se postavlja pitanje istinitosti svih informacija koje nam servira umjetna inteligencija.
S godinama će AI sustavi sasvim sigurno još puno napredovati i početi će koristiti relevantne informacije iz svijeta – kako bi krajnjim korisnicima servirali što svježije informacije. No, shodno tome tada će postojati još veća mogućnost da internet postane prepun lažnih informacija. Zamislite da sada AI počne čitati dnevne novosti koje su često prepune netočnih i krivih informacija. Ako ne temelju toga AI počne stvarati vlastite zaključke – imati ćemo internet prepun lažnih informacija i savjeta.
Postavlja se pitanje – gdje podvući granicu? Do koje mjere dozvoliti AI sustavima da stvaraju nove savjete i informacije? U jednom trenutku neka će se granica negdje morati podvući. Jer jedna je situacija kada AI uči na temelju znanja starih desetljećima ljudskih istraživanja, a drugo kada će učiti iz aktualnih vijesti prepunih lažnih podataka. Samim time, jedan od glavnih problema budućih AI sustava biti će borba s navalom lažnih podataka za nova AI znanja.
Tko će i kako puniti AI sustave novim podacima?
Iako su AI sustavi osmišljeni da funkcioniraju samostalno, sve je izglednije da će njima u končanici morati upravljati čovjek. Naime, teško će biti regulirati bilo kakvo ponašanje AI sustava – ako se prepusti da AI sustav u potpunosti radi samostalno. Jednostavno će nastati začarani krug informacija i zaključaka – koji bi nas mogao odvesti u svijet prepun “glupih” ljudi koji uče potpune neistine koje im servira AI sustav. Stručnjaci će to morati nekako spriječiti.
Sve je izglednije da će AI sustavi učiti novosti s interneta – kao što to radi ChatGPT. No, ChatGPT za sada uči stare informacije – i teško da će vam dati kvalitetan odgovor na neko relevantno pitanje iz prošlog mjeseca ili godine. Naime, taj napredni AI sustav nema još uvijek te podatke – i zbog toga nema ni informacija za vas. U jednom će se trenutku taj jaz ipak morati riješiti – no pravo je pitanje kako.
Ljudi će morati nekako regulirati ulazne podatke za AI sustav. Moguće da će u budućnosti porasti potražnja za moderatorima AI sustava koji će brisati loš sadržaj – iz AI sustava. No, kako umjetna inteligencija puno brže može obrađivati velike količine podataka – možda će po zapovjedi osobe korekciju informacija napraviti samostalno. Puno je još neodgovorenih pitanja i problema – i samim time AI možda još ne zaživi tako brzo globalno kao što se planira.
Mogu li AI sustavi lažnim podacima uništiti sami sebe?
Posljednjih su mjeseci nastale mnogobrojne web stranice čiji sadržaj stvara umjetna inteligencija. Za razliku od web stranica koje stvaraju ljudi, AI može sadržaj za web stranice stvarati višestruko brže. Zamislite da sada nastanu milijuni web stranica čiji će sadržaj pisati AI sustavi. Za 5 godina, AI sustavi učiti će iz tih informacija koje su sami stvorili. No, što ako je polovica tih podataka lažna i netočna? E tada dolazimo do velikog problema – nepovjerljivosti u AI sustave.
U nekom ludom scenariju – AI sustavi koji će učiti iz podataka koje su stvorili AI sustavi mogli bi uništiti sami sebe. Odnosno, neće se uništiti – već će postati beskorisni ljudima. Naime, ljudi jednostavno neće više vjerovati AI sustavima – ako će znati da je možda pola napisanih informacija lažno. U takvom ludom scenariju – AI bi mogao postati problem kojem na vjerujemo i koji nam ne donosi životni benefit.
Zbog gore navedenih činjenica – još je važnije odrediti tko će i kako puniti AI sustave novim informacijama. Ako će taj dio regulirati stručnjaci koje se razumiju u svoje područje – AI bi mogao postati nešto najbolje što se dogodilo ljudskom rodu. S druge strane, ako AI sustavi budu bez kontrole ljudi – mogli bi za nekoliko godina postati poprilično neupotrebljivi. Dakako, očekuje se da će AI sustavi ljudima u mnogim segmentima olakšati i ubrzati rad – i to treba prihvatiti. Ipak, potpuno je neizvjesno kako će ljudi i umjetna inteligencija u budućnosti funkcionirati zajedno. Nadamo se da će ljudi ipak ostati dominantni nad računalima.
