Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Internet

Najčešće “digitalno” pitanje današnjice: Kako zapamtiti sve svoje lozinke?

Foto: Pixabay

Lozinke koje koristimo na internetu moraju biti duge, kompleksne i u idealnom slučaju različite za svaku pojedinu platformu koju koristimo. To svakako može zakomplicirati naš “digitalni” život, no, dobra vijest je da postoje trikovi koji nam uvelike mogu pomoći.

Za mnoge korisnike, idealno rješenje problema bilo bi kad bi lozinke izašle iz upotrebe. Naravno, to nije nimalo jednostavno s obzirom da kombinacije korisničkog imena i lozinke predstavljaju najrasprostranjeniju metodu prijave na društvenim mrežama, web trgovinama i forumima.

Treba napomenuti također da često sami korisnici hakerima olakšavaju stvar tako što koriste lozinke koje to zapravo i nisu. Sveučilište u Potsdamu u svojoj studiji objavilo je da “12345678” i “password” još uvijek spadaju u najomiljenije šifre. Ako malo bolje razmislimo, to zapravo uopće nije iznenađujuće s obzirom da pamćenje kompleksnih i brojnih lozinki nije nimalo lak zadatak. Zaista, kako zapamtiti toliko različitih lozinki? Moguće je – uz tehničku pomoć, piše DW.

Password manageri

Foto: Pixabay

“Password manager” pamti sve lozinke i učitava ih kada je to potrebno. Na računalu su login-podaci tako uvijek spremni, a dobri password manageri u stanju su i smišljati lozinke koje je vrlo teško “provaliti”.

U Apple uređajima već postoji takav sustav, a njih nude i internet preglednici Google Chrome i Mozilla Firefox. Doduše, takvi menadžeri onda funkcioniraju samo u okviru tih pretraživača.

To može biti problem kada se koristi više od jednog pretraživača jer u takvim slučajevima lozinke nisu pri ruci.

Tu na scenu stupa pravi password manager. Onaj tko hoće koristiti takav program nekog komercijalnog ponuđača, mora se preplatiti i računati s izdatkom od 10 do 40 eura godišnje. Prednost takvog menadžera je što je za pristup svim lozinkama dovoljno jednom ukucati glavnu, tzv. master-lozinku, a ona mora biti posebno dobro odabrana, jer onaj tko nju “prođe” ima pristup svim lozinkama za sve račune jednog korisnika.

Ipak, i takav password manager ima svoje mane, a najveća je sigurno ta da za korištenje lozinki na više različitih uređaja (računalo, pametni telefon ili tablet), one se moraju prenositi s uređaja na uređaj putem interneta, a unatoč činjenici da se radi o šifriranom prijenosu i dalje postoji određeni rizik.

USB stick

Foto: Pixabay

Za one kojima se prinos lozinki putem interneta čini strašan, USB stick je možda bolje rješenje. Pritom, treba imati na umu da je potrebno imati dobar sustav osiguranja.

Tako postoje stickovi s tipkovnicom, koji funkcioniraju tek kada se ukuca određena kombinacija brojeva, a tu su i memorijske kartice koje se bežičnim putem povezuju s mobilnim telefonima i funkcioniraju samo kada je određen telefon u blizini kartice.

Mana ove metode: USB stick mora fizički biti uvijek biti pri ruci.

Biometrijska autentifikacija

Foto: Pixabay

Mnogi smatraju da je ovo posebno sigurno rješenje, jer se ne mora pamtiti nijedna lozinka – pa ni ona “glavna”. Za pristup je dovoljan otisak prsta ili prepoznavanje lica. Time se već služe mnogi proizvođači mobitela. Kamera skenira lice, i ako je to vlasnik čije je lice memorirano, mobitel se “otključava”.

I metoda s otiskom prsta postoji već dugo: mnogi laptopi imaju crne, male proreze – kada se preko njih provuče prst, laptop može očitati otisak prsta, a takvi “čitači” se mogu i odvojeno kupiti i povezati s računalom preko USB-ulaza.

Mana te metode je što u uređaju mora biti ugrađen poseban senzor za prepoznavanje, a hakeri su već mnogo puta pokazivali da ta tehnika nije baš toliko pouzdana – uspijevali su je s lakoćom nadići.

Račun na društvenim mrežama

Foto: Unsplash/Timothy Hales Bennett

Račun na društvenim mrežama je neka vrsta “malog password managera”. Prije svega, Facebook nudi mogućnost preuzimanja kontrole pristupa drugim računima, što znači da se u, primjerice, razne web trgovine može logirati i s lozinkom koja se koristi za Facebook.

Prednost: dovoljno je zapamtiti samo jednu lozinku.

Mana: naši podaci su u rukama Facebooka, a ta tvrtka je već nekoliko puta pokazala da želi prikupiti što je više moguće informacija o svojima korisnicima.

Olovka i papir

Foto: Pixabay

Dobro staro zapisivanje se možda čini zastarjelim i neadekvatnim u 21. stoljeću, ali nije! Ljudi koji inače sa sobom nose kalendare ili rokovnike, mogu unutra zapisati sve lozinke, a za prikrivanje koristiti način da lozinke ukombiniraju u određene rečenice, priče ili skečeve.

Primjer: “Tko rano rani, 2 sreće grabi ili mu se samo spava”. U ovom slučaju početna slova svake riječi zajedno s brojem 2 mogu poslužiti kao lozinka (Trr2sgimsss). Moguće je izvoditi razne kombinacije pa koristiti samo svako drugo slovo određene riječi ili samo polovinu broj. Mašti na volju…

Mana: ako zaboravimo rokovnik u vlaku ili restoranu, naš digitalni život ući će u tešku krizu.

Ostavi komentar
Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Aplikacije i softver

Što se sve nalazi u mobitelu?

Aplikacije i softver

Nova akademska studija pokazala je da Android i iOS mobiteli dijele podatke sa svojim matičnim tvrtkama u prosjeku svakih 4 i pol minute. Istraživanje...

Internet

Google je objavio da poduzima promjene kako bi zaštitio korisnike od “neželjenog izravnog kontakta”. Naime, Google ja do sada dopuštao ljudima da zatraže uklanjanje...

Internet

Bilo da se radi o poslovnom ili osobnom korištenju interneta, INTERPOL upozorava da je ponekad dovoljan samo jedan klik mišem ili dodir prstom da...