Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Visoko kvalificirane žene u kliničkoj medicini manje su plaćene od muških kolega

Žene koje se bave istraživanjima u svim područjima prirodnih znanosti imaju niža primanja od svojih muških kolega, čak i kada dosegnu najvišu razinu akademskih i profesionalnih postignuća, navodi studija izrađena u Mongan institutu za zdravstvenu politiku pri bolnici Massachusetts General Hospital.

U travanjskom broju časopisa Academic Medicine objavljen je rad koji govori o razlikama u napredovanju žena i muškaraca u stvaranju akademske karijere. “Nejednakost u plaćanju žena i muškaraca dobro je poznata, ali nije poznato postoji li razlika u akademskim postignućima pripadnika različitih spolova”, kaže Catherine DesRoches, voditeljica studije, doktorica znanosti sa Mongan instituta. “Naše je istraživanje pokazalo da su muškarci, općenito uzevši, znatno bolje plaćeni od jednako kvalificiranih i jednako uspješnih žena u akademskim medicinskim centrima.”

Prethodne studije koje su se bavile razlikama u plaćama i akademskim titulama muških i ženskih članova fakulteta, nisu uzimale u obzir profesionalni rang, odnosno mjesto pojedinca na hijerarhijskoj ljestvici. Cilj ove studije bio je odgovoriti na pitanja: i) postoji li spolna razlika razlika u obavljanju stručnih aktivnosti, ii) je li profesionalna produktivnost mjerena brojem objavljenih znanstvenih radova različita, iii) mogu li se razlike u plaći opravdati većom kvalitetom objavljenih znanstvenih radova istraživača.

Za potrebe ove studije tijekom 2007. godine ispitano je više od 3000 američkih znanstvenika iz područja medicine, zaposlenih u 50 vrhunskih akademskih medicinskih centara, koji su primali stipendiju od National Institutes of Health (NIH) u 2003. ili 2004. godini. Anketa je bila anonimna, a uključivala je pitanja o profesionalnoj djelatnosti ispitanika. Traženi su odgovori o položaju ispitanika u hijerarhiji sveučilišta, o članstvu u državnim odborima ili u uredništvima znanstvenih časopisa. Odgovaralo se na upit o ukupnom broju publikacija, broju publikacija u posljednjih pet godina, nazivima časopisa u kojima su objavljivali radove, o ukupnom broju sati provedenih na stručnim, znanstvenim i u kliničkim poslovima, te o ukupno ostvarenim prihodima.

Rezultati su pokazali da žene, koje su redovite sveučilišne profesorice, tjedno rade znatno veći broj sati u odnosu na muškarce istog ranga. Sveučilišne profesorice provodile su povećani broj sati radeći administrativne i druge slične poslove, dok su u liječenju bolesnika, podučavanju ili istraživanju provodile jednaku količinu vremena kao i muški kolege. Među izvanrednim profesorima oba spola nije bilo značajne razlike u satima rada, ali su docentice provodile manje sati u istraživačkom radu. Kad su uspoređeni ispitanici oba spola s istim akademskim stupnjevima podudarne istraživačke produktivnosti i hijerarhijskih značajki, pokazalo se da su žene slične razine uspješnosti u godini zaradile od 6.000 do 15.000 dolara manje od muškaraca.

“Ove razlike možda se ne čine pretjeranima,” kaže DesRoches, “ali tijekom 30-ogodišnje karijere, prosječni ženski član sveučilišta s doktoratom znanosti zaraditi će skoro 215.000 dolara manje u usporedbi s muškim. Ako bi se taj manjak uložio u mirovinski fond, koji raste po stopi od 6 posto godišnje, razlika bi narasla na iznos od gotovo 700.000 dolara tijekom karijere.

Iako studija nije istraživala razloge uočenih razlika, istraživači pretpostavljaju da je veći broj poslova koje na sebe preuzimaju žene redovne profesorice mogao proizaći iz njihove želje za boljom organizacijom ustanove u kojoj rade. Razlika u plaći mogla bi biti posljedica nastavka diskriminirajuće prakse ili nekih specijalizacija koje žene češće odabiru.

“Žene koje rade u medicini ne bi trebale pristajati na manju plaću od one koja se nudi jednako kvalificiranim muškarcima, dok bi akademske institucije trebale izmijeniti politiku plaćanja”, kaže Eric G. Campbella, glavni istraživač studije. “Nužne su promjene u sustavu da bi se ostvario cilj za jednake plaće i jednaki rad u akademskoj medicini.” Campbell je izvanredni profesor medicine, a DesRoches docent na Harvard Medical School.

Izvor: Massachusets General Hospital

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....