Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Računarstvo i internet

Urednički ratovi na Wikipediji

Stvaranje brojnih sadržaja kojima je Wikipedija krcata čini od nje najveću svjetsku enciklopediju, ali ovaj model dovodi i do “uredničkih ratova” kada se urednici ne slažu. Dinamika tih sukoba pruža zanimljiv uvid u nastanak suradničkih sadržaja i rješavanje sukoba u mrežnom okruženju. Istraživanje  o tome objavljeno je u časopisu otvorenog pristupa PLoS ONE.

Autori, koje predvodi Taha Yasseri s mađarskog University of Technology and Economics u Budimpešti, identificirali su stranice Wikipedije koje su bile sporne, kao što su članci o homoseksualnosti ili o Georgeu W. Bushu te one koje su bile “miroljubive”, kao što su stranice o Benjaminu Franklinu i bundevama. Otkrili su da je većina stranica miroljubiva, a da su se urednički ratovi obično vodili između malog broja urednika koji se izrazito nisu slagali oko pojedinih tema.

Yasseri dodaje: “Obično se urednici ponašaju prilično neovisno i na nekoordiniran način, dok tijekom sukoba njihova aktivnost postaje intenzivnija i slijedi koherentniji obrazac.”

Međutim, otkriveno je i da se općenito postiže konsenzus u razumnom roku, čak i za kontroverzne članke. Postoji mali broj članaka za koje to nije slučaj, a koji se klasificiraju među beskrajne ratove koji obično imaju mnogo različitih aktivnih urednika koji su se borili u različitim razdobljima.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....