Poznato je da alkoholizam utječe na razvoj mozga kod tinejdžera, ali neki oblici moždane aktivnosti mogu pomoći i u predviđanju koja su djeca u opasnosti da postanu problematični alkoholičari, navodi se u studiji objavljenoj u rujanskom broju časopisa Journal of Studies on Alcohol and Drugs.
Koristeći posebno skeniranje magnetskom rezonancijom istraživači su najprije snimili četrdeset ispitanika u dobi od 12 do 16 godina koji još nisu počeli piti, a zatim su ih pratili tijekom tri godine, te su ih nakon toga ponovno skenirali. U tom je vremenskom razdoblju polovica tinejdžera počela piti alkohol u većim količinama. Istraživači su utvrdili da djeca, kod koje se u početku pokazala manja aktivacija u određenim područjima mozga, imaju veću opasnost da postanu alkoholičari u iduće tri godine.
Nakon što su tinejdžeri počeli piti, njihova je moždana aktivnost nalikovala onoj kod teških alkoholičara u drugim istraživanjima – to jest, njihov mozak pokazao je veću aktivnost dok su pokušavali riješiti memorijske testove. Ovaj obrazac teškog opijanja obično uključuje epizode sa četiri ili više pića po prigodi za ženske osobe i pet ili više pića za muške osobe.
“To je suprotno od onoga što bi se očekivalo jer bi njihovi mozgovi trebali biti sve učinkovitiji kako oni postaju stariji”, rekla je voditeljica istraživanja dr. Lindsay M. Squeglia s američkog sveučilišta University of California u San Diegu.
Rezultati pružaju dodatni dokaz činjenici da opijanje ima negativne posljedice po razvoj mozga tinejdžera. Ali oni su dodali i novi sloj: moguće je da postoji uzorak aktivnosti mozga koji predviđa koja djeca imaju povećani rizik za opijanje.
“To je zanimljivo jer upućuje da bi mogle biti neke otprije postojeće slabosti”, rekla je Squeglia.
To ne znači da će se tinejdžerima snimati mozgovi da bi se otkrilo one koji bi mogli početi piti. No, rezultati daju dokaze o biološkim izvorima dječjih problema opijanja.
Ovi rezultati naglašavaju i poruku da opijanje može utjecati na mozak mladih ljudi upravo u vrijeme kada im je potrebno da radi učinkovito.
“Mladi uče voziti, spremaju se za fakultet. To je stvarno razdoblje života važno za kognitivni razvoj”, rekla je Squeglia. Istaknula je da su svi sudionici studije bili zdrava i dobro funkcionirajuća djeca. Moguće je i da tinejdžeri s određenim poremećajima, poput depresije ili ADHD-a, mogu pokazati i veće učinke teškog opijanja.
