Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda omogućila je ranim ljudima proizvodnju hrane bez klanja dragocjene stoke, a pretvorbom mlijeka u sir dobivala se manje pokvarljiva namirnica koja je u to vrijeme, kad ljudi još nisu dobro podnosili laktozu u mlijeku, bila vrjednija jer je bila lakše probavljiva.
Znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Bristolu analizirali su, u suradnji s američkim i poljskim kolegama, masne kiseline nađene u pretpovijesnoj keramici na području poljske regije Kuyavia i pronašli da je bila korištena za odvajanje mlijeka u skutu s visokim sadržajem masnoće, sirutku s laktozom i sir.
“Prisustvo čestica mlijeka u sitima (…) predstavlja najraniji izravan dokaz o pravljenju sira”, izjavila je Mélanie Salque s Bristola, jedna od autorica ovoga istraživanja objavljenog u časopisu Nature.
Peter Bogucki, također uključen u istraživanja, rekao je: “Izrada sira omogućila je smanjenje sadržaja laktoze u mlijeku, a poznato je da u to vrijeme većina ljudi nije podnosila laktozu.”
Ostaci mlijeka nađeni su i na drevnim nalazištima u Turskoj i Libiji i potječu od prije 8 tisuća godina, ali tamo nisu nađeni dokazi da su ga pretvarali u sir.
Do sada, najraniji dokazi o pravljenju sira došli su s murala na kojima je prikazana prerada mlijeka, ali oni su nekoliko tisuća godina mlađi od keramičkih ostataka.
Istraživači vjeruju da je i ostalo posuđe pronađeno u istoj regiji imalo osobite namjene. Posude obložene pčelinjim voskom vjerojatno su korištene za spremanje vode, a keramika koja sadrži tragove ostataka masnoće – za kuhanje mesa.
“Doista je fascinantna dubina uvida u oblike rane ljudske prehrane i u tehnologije koje su ljudi koristili pri obradi namirnica, a ostatci drevne masti sačuvane u arheološkim ostacima keramike upravo to su nam omogućili”, izjavio je voditelj bristolskog tima Richard Evershed.
Izvor: NewsDaily
