Španjolski istraživači pratili su bakterijsku mikrobiotsku kartu majčinog mlijeka koje je za novorođenu djecu glavni izvor prehrane. Studija je pokazala veću mikrobnu raznolikost nego li se prvotno mislilo: pronađeno je preko 700 vrsta.
Majčino mlijeko je jedan od faktora koji određuje na koji će se način kod novorođenog djeteta razviti bakterijska flora. Međutim, sastav i biološka uloga tih bakterija u dojenčadi ostaju nepoznati.
Skupina španjolskih znanstvenika koristila je tehniku baziranu na masovnom sekvencioniranju DNA, kojom mogu identificirati skup bakterija sadržanih u majčinom mlijeku – mikrobiom. Zahvaljujući njihovoj studiji danas se mogu utvrditi varijable koje utječu na mikrobno bogatstvo mlijeka.
Kolostrum je prvo izlučivanje mliječne žlijezde nakon poroda (prvo mlijeko kod dojenja). U nekim od uzoraka ove tekućine pronađeno je više od 700 vrsta mikroorganizama, što je više od onog što su stručnjaci očekivali. Rezultati su objavljeni u američkom časopisu American Journal of Clinical Nutrition.
“Ovo je jedna od prvih studija koja dokumentira takvu raznolikost korištenjem tehnike mikrosekvencioniranja (metoda koja izravno analizira slijed DNA) na uzorku kolostruma s jedne strane i majčinog mlijeka (koje se prikuplja nakon jednog i šest mjeseci dojenja) s druge”, objašnjavaju koautori istraživanja.
Najčešći rodovi bakterija u uzorcima kolostruma su weissella, leukonostoki, stafilokoki, streptokoki i laktokoki. U tekućini koja se razvila između prvog i šestog mjeseca dojenja, promatrane su bakterije tipične za usnu šupljinu, kao što su veillonella, leptotrichia i prevotella.
“Mi još uvijek nismo u stanju odrediti koloniziraju li ove bakterije usta beba ili oralne bakterije dojenčadi ulaze u majčino mlijeko i tako mijenjaju sastav”, opisuju autori.
Što je majka teža, to je manje bakterija
Istraživanje također otkriva da mlijeko pretilih ili majki koje su tijekom trudnoće nakupile težinu veću od preporučene sadrži manju raznolikost vrsta.
Način na koji su rodile također utječe na mikrobiome u majčinom mlijeku: mlijeko majki koje su rodile planiranim carskim rezom je drugačije i ne tako bogato mikroorganizmima kao mlijeko majki koje su imale vaginalni porod. Međutim, kada carski rez nije bio planiran (intrapartum), sastav mlijeka je bio vrlo sličan.
Ovi rezultati pokazuju da u vrijeme poroda i hormonsko stanje majke također igra ulogu: “Nedostatak signala fiziološkog stresa, kao i hormonalni signali specifični za porod, mogu utjecati na mikrobni sastav i raznolikost majčinog mlijeka” navode autori.
Pomoć industriji hrane
Bakterije u majčinom mlijeku predstavljaju jedan od inicijalnih kontakata s mikroorganizmima koji koloniziraju probavni sustav bebe i znanstvenici sada rade na tome da utvrde igraju li one ulogu u metabolizmu (pomažu dojenoj bebi probaviti mlijeko) ili imunitetu (pomažu u razlikovanju pozitivnih od stranih organizama).
Prema autorima, rezultati su otvorili nova vrata za projektiranje strategije dječje prehrane radi poboljšanja zdravlja. “Ako su bakterije iz majčinog mlijeka otkrivene ovom studijom važne za razvoj imunološkog sustava, njihovo dodavanje u hranu može smanjiti rizik od alergija, astme i autoimunih bolesti”, zaključuju autori.
Izvor: FECYT – Spanish Foundation for Science and Technology
