Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Zašto su vukovi divlje životinje, a pse možemo pripitomiti?

Psi i vukovi genetski su toliko slični da je biolozima teško razumjeti zašto su vukovi divlji dok psi rado postaju čovjekovim najboljim prijateljem. Doktorsko istraživanje evolucijske biologinje Kathryn Lord sa Sveučilišta u Massachusettsu predlaže da su različita ponašanja životinja rezultat njihovih najranijih osjetilnih iskustava i ključnog razdoblja socijalizacije. Detalji istraživanja dostupni su u aktualnom izdanju časopisa Ethology.

“Dosad je malo toga bilo poznato o razvoju osjetila kod mladunčadi vukova, a zaključci su izvedeni iz onoga što je poznato o psima”, objašnjava Lord. “To bi imalo smisla prije, ali sada znanstvenici znaju da postoje značajne razlike u ranom ponašanju mladih pasa i vukova, od kojih je najvažnija vrijeme kada počinju hodati”, dodala je.

Kako bi popunila praznine u znanju, proučavala je reakcije sedmero mladunčadi vukova i 43 štenca na poznate i nepoznate mirise, zvukove i vizualne stimulacije. Testirala ih je jednom tjedno i saznala da su svoja osjetila razvili u isto vrijeme. Svojim je istraživanjem Lord prikupila nove informacije o tome kako dvije podvrste Canis Lupus doživljavaju svoju okolinu tijekom četverotjednog razvojnog razdoblja, poznatog kao razdoblje socijalizacije, koje bi mogle značajno promijeniti naše dosadašnje razumijevanje razvoja vukova i pasa.

Kada razdoblje socijalizacije počne, mladunci vukova i pasa počinju hodati i istraživati bez straha te pamte teritorij dolazeći u kontakt sa stvarima koje su vidjeli tijekom svojeg dotadašnjeg života. Domaći psi u tom periodu mogu doći u kontakt s ljudima, konjima pa čak i mačkama i s njima će se dobro slagati zauvijek. No kako to razdoblje socijalizacije prolazi, strah raste, a novi mirisi i zvukovi će potaknuti reakciju na taj strah.

Svojim proučavanjem, Lord je došla do zaključka kako mladunčad vukova i pasa razvijaju svoje osjetilo njuha u dobi od dva tjedna, sluh se razvija sa 4 tjedna starosti, a vid sa šest tjedana. No te dvije podvrste ulaze u period socijalizacije u različitoj dobi. Tako kod pasa taj period počinje s 4 tjedna starosti, a kod vukova s dva tjedna. Prema tome, način kako vukovi i psi doživljavaju svijet u tom kritičnom prvom mjesecu je potpuno različit, a posljedica toga su drugačiji razvojni putevi, rekla je Lord.

“Kada počnu hodati i istraživati teritorij u dobi od dva tjedna, mladunčad vukova je još uvijek slijepa i gluha. Dosad nije bilo poznato da vukovi počinju istraživati prije nego što progledaju i počnu čuti i da se prilikom istraživanja teritorija oslanjaju prvenstveno na svoj njuh”, dodala je Lord.

Kada vukovi razviju osjetilo sluha, oni su najprije prestrašeni svakog novog zvuka. Slično je i s vidom – kada progledaju, boje se svega što vide. Kako se svako osjetilo razvija, vukovi doživljavaju osjetilne šokove, dok je kod pasa potpuno drugačija situacija.

Naime, psi počinju istraživati svoju okolinu tek kada razviju osjetila njuha, sluha i vida. “Zanimljivo je kako su psi i vukovi toliko različiti u ranoj dobi, s obzirom na to koliko su genetski slični. U dobi od dva tjedna, štenci se ne mogu dići na noge i hodati uokolo, no mladunčad vukova u toj dobi već hoda, aktivno istražuje, ima dobru koordinaciju i može se penjati po uzbrdicama.”

“Ove razlike u razvoju pasa i vukova rezultiraju različitim načinima stvaranja društvenih veza unutar svoje vrste i s ljudima. Ove nove informacije mogu se iskoristiti za upravljanje divljim populacijama vukova”, rekla je Lord.

Istraživanje je provedeno na trima vrstama životinja: 11 vukova iz tri legla i ukupno 43 psa od kojih su 33 njemački ovčari koje je odgojila majka te 10 pasa iste pasmine iz kontrolne grupe koje su odgojili ljudi, što znači da su bili upoznati s čovjekom nedugo nakon što se se okotili.

“Što se gena tiče, razlika nije u njima samima, nego u vremenu kad se oni uključe. Ovi podaci mogu pomoći u objašnjavanju zašto je, primjerice, psu u dobi od 4 do 8 tjedana dovoljno samo 90 minuta kontakta s čovjekom ili konjem da ih se ne boji. Naravno, da bi se uspostavila neka dublja veza, potrebno je dulje vremena. No u slučaju vukova potreban je dvadesetčetverosatni kontakt u prva tri tjedna njihova života, a čak ni onda vuk neće razviti vezu kao pas, a strah od nepoznatog će još uvijek biti prisutan.”

Izvor: University of Massachusetts at Amherst

Možda će vas zanimati

Geografija i geologija

Najjači potresi na svijetu su moćne prirodne sile koje mogu u trenu promijeniti krajolik, uništiti gradove i, nažalost, ugroziti živote. Kad govorimo o najjačim...

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...

Energija i gorivo

Kućna vjetroelektrana je sustav koji omogućava vlasnicima kuća da proizvode vlastitu električnu energiju koristeći snagu vjetra. Zamislite da imate malu vjetroturbinu u svom dvorištu...

Društvene znanosti

Gdje su nestali Iliri? To je pitanje koje već stoljećima intrigira povjesničare, arheologe i ljubitelje drevne prošlosti. Iliri, drevni narod koji je nekoć naseljavao...