Tornada su vrlo učestala pojava u SAD-u. Najčešće se javljaju tijekom proljeća i ljeta, a otprilike ih 800 pohara SAD svake godine. Javljaju se u mnogim dijelovima svijeta, no najčešće u SAD-u.
Tornada su razarajući vrtlozi zraka koji se prostiru sve od munji do tla. Mogu uzrokovati velike ljudske i materijalne štete. Najsnažniji vrtlozi dosežu brzinu od 400 km/h i više. Razarajuća snaga tornada javlja se u različitim oblicima i veličinama, no najčešći su oni oblika lijevka – široki gore, a sve uži kako se spuštaju prema tlu.
Tornada se formiraju uslijed neobično razornog grmljavinskog nevremena. Kada se postignu svi uvjeti – zagrijavanje zraka i velika vlažnost u donjoj atmosferi, suh i hladan zrak u gornjoj atmosferi, nagla promjena brzine i smjera vjetra te pad temperature kako se visina pijavice povećava – nastaje tornado.
Sunce zagrijava zemlju, a ta se toplina uzdiže sve dok je hladan zrak ne blokira. Zrak se počinje kružno kretati. Istovremeno, sve više toplog zraka s tla se diže, a posljedica toga je da topao zrak počinje biti snažniji od hladnog zraka. Potom hladan zrak koji se nalazi u gornjoj atmosferi počinje tonuti prema dolje, a topao se zrak uzdiže u brzim kružnim pokretima i tako nastaje tornado. Što je više toplog zraka, to je vrtlog viši, širi i snažniji.
Moraju postojati svi od navedenih uvjeta kako bi se tornado formirao. Ako je jedna od karakteristika snažna, a druga nije onda će se formirati slab tornado, no ako su sve karakteristike snažne, posljedica je tornado razorne snage.
Na svu sreću, slabija tornada su učestalija i javljaju se u 69 posto slučajeva. 29 posto ih spada u snažne, a tek 2 posto u razorne. Mogu se pojaviti bilo gdje i bilo kada, no češći su u SAD-u. Tornada sama po sebi su gotovo nevidljiva, sve dok s tla ne podignu razne krhotine i prašinu. 95 posto tornada se rotira u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Mogu se pojaviti i iznad površine tople vode, no u tom su slučaju najčešće slabi.