Stanice mozga mogu živjeti gotovo dvostruko duže od pripadajućeg tijela, sudeći prema određenim istraživanjima.
Studija objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazala je da neuroni, odnosno moždane stanice miša, usađene u mozak štakora mogu preživjeti gotovo dvostruko duže nego što bi im to prirodno bio životni vijek kod matičnog organizma. Ovo otkriće je dobra vijest za entuzijaste koje zanima na koji bi se način mogao produžiti životni vijek.
“Proces produženja života kod ljudi odvija se sporo ali kontinuirano”, kaže suautor studije, neurokirurg Lorenzo Magrassi s talijanskog sveučilišta Pavia.
Kad bi se ljudski vijek mogao produžiti na 160 godina, u tom slučaju “ne bi gubili svoje neurone jer njihov životni vijek nije fiksno ograničen”. Za razliku od svih drugih stanica našeg tijela koje se stalno obnavljaju, ljudi su rođeni s gotovo svim neuronima koje će ikad imati. Magrassija i njegove kolege zanimalo je mogu li neuroni nadživjeti organizme u kojima prebivaju.
Da bi došli do odgovora izdvojili su mišje neurone i implantirali ih u mozgove 60 fetusa štakora. Zatim su ih ostavili da prožive svoj štakorski životni vijek, da bi ih eutanazirali na samrti, kad više nije postojala vjerojatnost da će preživjeti više od dva dana. Uslijedila je analiza njihovih mozgova. Prosječan životni vijek miševa je oko 18 mjeseci dok štakori žive gotovo dvostruko duže.
Štakori su svoj životni vijek proveli uobičajeno (iako nisu bili mnogo pametniji) i kod njih nisu pronađeni znakovi nikakvih neuroloških poremećaja. Nakon što su štakori umrli utvrđeno je da su neuroni transplantirani od miševa još uvijek živi, što znači da je moguće da stanice prežive i duže ako su presađene u vrstu koja ima dulji životni vijek.
Otkriće ukazuje na to da stanice našeg mozga neće propasti prije nego se to dogodi s našim tijelom. “Zamislite kako bi bilo strašno da nadživite vaš vlastiti mozak”, izjavio je Magrassi.
Iako su pokusi obavljeni na miševima, a ne na ljudima, oni ipak ukazuju na vjerojatnost da bi transplantiranje neurona moglo biti korisno u liječenju degenerativnih bolesti poput Alzheimerove ili Parkinsove bolesti, tvrdi Magrassi. Ipak, činjenica da živčane stanice mogu živjeti neograničeno dugo, još uvijek ne znači da ljudi mogu živjeti zauvijek.
Na proces starenja utječe mnogo više faktora od životnog vijeka pojedinih dijelova tijela, a znanstvenici još uvijek ne razumiju u potpunosti zašto ljudi stare, zaključio je Magrassi.
Izvor: LiveScience
