Naš omiljeni robot koji tumara po Marsu je u svojoj posljednjoj misiji prvi put bušio na površini. Čini se da Mars, koji ujedno nazivamo crvenim planetom, ipak nije tako crven čim zagrebemo ispod površine. Iz slika koje je Curiosity poslao, možemo vidjeti da su uzorci zapravo plavkaste nijanse sive boje.
(NASA/JPL-Caltech/MSSS)
Površina Marsa izgleda crveno zato što su prašina i stijene izložene procesu oksidacije, a to je isti proces koji formira hrđu na Zemlji. Smatra se, da su tijekom povijesti, voda i nabijene molekule kisika iz atmosfere kombinirane s atomima željeza formirale hrđu.
Znanstvenici još nisu sigurni od čega je formirana stijena koju su bušili, ali se nadaju da će uskoro biti u prilici saznati kada Curiosity analizira sastav pomoću dva senzora koja su zadužena za testiranje uzoraka. Nadaju se da će im saznanje o sastavu stijena pomoći u istraživanju načina na koji su nastale.
(NASA/JPL-Caltech)
Stijena koju su bušili ima i ime. Zove se „John Klein“ po nedavno preminulom članu istraživačkog tima. Znanstvenici vjeruju da će moći saznati puno o prošlosti Marsa analizirajući tu stijenu. Jako je teško razaznati teksturu stijene pomoću kamera koje nosi Curiosity. Znanstvenici smatraju da bi se ovakve stijene na Zemlji formirale većinom uz pomoć vode. Postoji mnogo teorija o postanku stijena, ali analiza šireg područja pokazuje nam da je kroz povijest upravo voda najvjerojatnije imala ulogu u njihovom formiranju. Ako bi uspjeli potvrditi da je „John Klein“ formiran uz pomoć vode to bi bilo čudesno otkriće. Cilj misije je prikupiti što više podataka o mogućnosti nekadašnjeg života u Gale krateru. Potvrda da je stijena nastala pod utjecajem vode bi bila ogroman korak naprijed za cijelu misiju.
To što Mars nije crven ispod površine je zapravo dobar znak.
„Bolje je imati površinu sive nego crvene boje, iz jednostavnog razloga što znamo da oksidacija kakvu poznajemo uništava organske tvari“, kaže John Grotzinger, glavni istraživač misije.
Stijena u sebi sadrži razne kanaliće i čvorove za koje znanstvenici nisu sigurni kako su nastali, ali nagađaju da bi takva struktura možda mogla biti posljedica pucanja pod težinom vode ili jednostavno posljedica sušenja nakon što je vode nestalo. Jedno je za sada sigurno, a to je da Mars nije baš tako crven kako smo mi zamišljali. Nadamo se da će nas Curiosity u budućnosti iznenaditi s još puno zanimljivih podataka i fotografija. Tko zna, možda otkrije da je nekad bilo života na Marsu.
(NASA/JPL-Caltech/MSSS)
Izvor: jpl.nasa.gov
