Srce je jedan od najvažnijih organa u našem tijelu. Ponaša se kao pumpa koja pumpa krv i opskrbljuje svaki dio tijela kisikom i hranjivim tvarima. Stožastog je oblika i otprilike je iste veličine kao ljudska šaka. Nalazi se lijevo od prsne kosti.
(Credit: Wikipedia)Ima tri sloja – prvi je endokard koji oblaže unutrašnjost srca, drugi je miokard koji se nalazi u sredini i epikard, vanjski sloj. Srce se sastoji od četiri komore odnosno šupljine, dvije su s desne strane srca a dvije su s lijeve strane srca. Gornje komore zovemo pretklijetkama – atrijima, a donje zovemo klijetkama – ventrikulama. Srčana pregrada ili septum odvaja lijevu i desnu stranu srca. Ti dijelovi imaju važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju srca. Glavna funkcija srca je dovođenje krvi obogaćene kisikom u svaki dio tijela.
Prvo nečista krv, odnosno krv siromašna kisikom i bogata ugljičnim dioksidom ulazi u desnu pretklijetku kroz donju šuplju venu (dovodi krv iz donjeg dijela tijela) i gornju šuplju venu (dovodi krv iz gornjeg dijela tijela). Onda prolazi kroz trikuspidalni zalistak i ulazi u desnu klijetku. Klijetka se grči i gura krv do plućnog zaliska koji prenosi nečistu krv do pluća gdje kisik ponovo ulazi u krv, a ugljični dioksid iz nje izlazi.
Potom plućna vena prenosi kisikom obogaćenu krv do lijeve strane srca. Krv prvo ulazi u lijevu pretklijetku pa kroz bikuspidalni zalistak i onda u lijevu klijetku. Tada se klijetka grči i gura krv do aorte kroz aortalni zalistak. Aorta je svojevrsna posuda koja distribuira krv do različitih organa i tkiva.
Kad god je desna ili lijeva klijetka ispunjena krvlju, zatvaraju se i trikuspidalni i mitralni (bikuspidalni) srčani zalistak kako krv ne bi mogla ući nazad u pretklijetku dok se klijetke grče. Taj se proces ponavlja sve dok je osoba živa.
Površina pretklijetki i klijetki obložena je posebnim mišićem jer se one moraju grčiti i opustiti na pravilan način kako bi se krv mogla pumpati svakim otkucajem srca.
Sinoatrijski čvor je prirodni „pacemaker srca“, odnosno elektrostimulator srca koji se nalazi u desnoj pretklijetki srca koji u redovitim razmacima šalji električni impuls. Šalje te impulse po stopi od 60 do 80 impulsa u minuti dok smo opušteni, te u većoj stopi ako vježbamo ili se fizički naprežemo. Stopa impulsa ovisi o postojanosti posla kojim se bavimo.
Ti impulsi navode pretklijetku da se grči kako bi se krv mogla preliti u klijetku. Potom se impuls šalje u atrioventrikularni čvor koji se nalazi u donjem dijelu desne pretklijetke. Tu se impuls zadrži što uzrokuje kratko kašnjenje. Taj atrioventrikularni čvor šalje impuls klijetki te se krv pumpa iz klijetke i ide u tijelo ili u pluća. Cijeli proces se ponavlja sa svakim impulsom. Taj električni impuls srca uzrokuje otkucaje srca.
Svake minute se pumpa gotovo 5 litri krvi, a svaki impuls uzrokuje cirkulaciju krvi kroz tijelo i pluća. Težina ženskog srca iznosi otprilike 255 grama a muškog otprilike 300 grama. Srce normalne osobe ima otprilike 72 otkucaja u minuti. Broj otkucaja se mijenja ovisno o dobi, tjelovježbi, zdravlju itd.
Srce je organ, koji kao i svaki drugi može patiti od ozbiljnih problema koji zahtijevaju odgovarajuće liječenje. Teška oštećenja u srcu mogu izazvati srčani udar koji pak može dovesti do smrti.
