Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost za početnike

Kako funkcioniraju mišići?

Mozak i mišići odgovorni su za kretanje tijela. Mozak šalje signal u mišiće preko složenog živčanog sustava i ovaj princip pomaže u kontroliranju mnogih mišićnih grupa u našem tijelu. Postoje tri ključne skupine mišićnog tkiva: skeletno, glatko i srčano tkivo.

misici-anatomija

 Što mišiće čini  važnima za ljudsko tijelo? 

Prema medicinskoj znanosti, normalno ljudsko tijelo sadržava 639 mišića i svaki od njih direktno je povezan s kostima. Tri ključne kategorije mišićnog tkiva razlikuju se u obliku i strukturi. Općenito, prosječni mišić sadržava 10 milijuna stanica, dok bi svi sadržavali približno 600 milijuna stanica. Ono zbog čega su bitni za naše tijelo jesu funkcije omogućavanja probave hrane, osiguravanja energije i pomoći pri reguliranju ostalih fizičkih aktivnosti.

Vrste mišićnog tkiva

Iako se razlikuju tri vrste mišićnog tkiva (skeletni, glatki i srčani), postoje neki zajednički faktori među njima. Stezanje, zajedno s relaksacijom, ovih mišića stvara mehaničku energiju dovoljnu da bude prenesena u fizički pokret i unutarnje funkcije tijela. Svaki od ovih mišića ima stanice koje ostaju postavljene u grupe vlakana koje se nalaze u povezanom tkivu i okupljene su zakonom međućelijske supstance.

Skeletni mišići 

Skeletni mišići poznati su po kontrolnim, odnosno voljnim akcijama, a one su; hodanje, govor, pokret prstiju, pokret očiju, gutanje. Skeletni mišić za razliku od ostalih ima sposobnost da se spoji ili rastegne te ima kapacitet da se vrati u postojeću dimenziju nakon proširenja.

Općenito, uobičajen mišićni podražaj obuhvaća živčani impuls koji se razvija pretvorbom iz unutarnjeg ili vanjskog okruženja u kojima su kemijski, termalni ili čak mehanički utjecaji.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...