Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Energija i gorivo

Novo otkriće bi moglo znanstvenicima omogućiti da naprave gorivo iz ugljikova dioksida u atmosferi

Ugljikov dioksid koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva nakuplja se u Zemljinoj atmosferi i glavni je ‘krivac’ za globalnu promjenu klime, a znanstvenici smatraju da su pronašli novi način proizvodnje energije koji ostavlja manje tragova ugljika.

Istraživači sa Sveučilišta u Georgiji pronašli su način kojim ugljikov dioksid ‘zarobljen’ u Zemljinoj atmosferi mogu pretvoriti u koristan industrijski proizvod. Njihovo bi otkriće moglo dovesti do stvaranja biogoriva proizvedenih izravno iz ugljikova dioksida u zraku koji zarobljava sunčeve zrake i podiže temperaturu na globalnoj razini.

“Zapravo smo stvorili mikroorganizam koji s ugljikovim dioksidom radi isto ono što rade i biljke – apsorbira ga i pretvara u nešto korisno”, rekao je Michael Adams, koautor studije i član Bioenergy Systems Research Institute u sklopu Sveučilišta u Georgiji.

Tijekom procesa fotosinteze, biljke koriste sunčevu svjetlost kako bi vodu i ugljikov dioksid pretvorile u šećere koje koriste za energiju – slično ljudima i sagorijevanju kalorija iz hrane. Ti se šećeri mogu fermentirati u gorivo poput etanola, no dokazano je kako je vrlo teško učinkovito izdvojiti šećer koji se nalazi unutar složenih staničnih zidova u biljci.

“Ovo zapravo znači da možemo eliminirati biljke kao posrednike – možemo iskoristiti ugljikov dioksid izravno iz atmosfere i pretvoriti ga u iskoristive produkte poput goriva i kemijskih sastojaka te izbjeći neučinkovit proces uzgajanja biljaka i izdvajanja šećera iz biomasa”, rekao je Adams.

Riječ je o jedinstvenom mikroorganizmu pod nazivom Pyrococcus furiosus koji se hrani ugljikohidratima u vrućim vodama pored geotermalnih ventila u oceanima. Mijenjajući genetski materijal mikroorganizma, Adams i njegovi kolege stvorili su vrstu P. furiosus koja se može hraniti ugljikovim dioksidom na puno nižim temperaturama.

Istraživački tim je koristio vodik kako bi stvorio kemijsku reakciju u mikroorganizmu kojom se ugljikov dioksid spaja s 3-hidropropionskom kiselinom koja se često rabi u proizvodnji akrila.

Izgaranjem goriva dobivenog pomoću P. furiosus nastaje onoliko ugljikova dioksida koliko je i bilo potrebno za početak procesa, što je puno čišće rješenje od dosadašnjih alternativa poput nafte i ugljena.

“Ovo je važan prvi korak koji mnogo obećava u pogledu učinkovite i jeftinije metode proizvodnje goriva. Namjeravamo usavršiti ovaj proces i proširiti njegovu uporabu”, rekao je Adams.

Studija je objavljena 25. ožujka u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Izvor: Phys

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...