Američki su znanstvenici u laboratoriju stvorili bubreg koji je potom transplantiran u životinje gdje je počeo proizvoditi urin.
Slične tehnike korištene su i u proizvodnji drugih, jednostavnijih dijelova tijela, no bubreg je dosad najsloženiji umjetno stvoreni organ. U studiji objavljenoj u časopisu Nature Medicine piše kako je umjetni bubreg manje učinkovit nego onaj prirodni, no unatoč tome, znanstvenici smatraju da je ovo velik korak.
Bubrezi filtriraju krv kako bi izbacili otpad, štetne tvari i suvišnu vodu. Najtraženiji su organi za transplantaciju s vrlo dugim listama čekanja.
Istraživači su uzeli stari bubreg, uklonili su stare stanice iz njega te su ih potom zamijenili novim stanicama iz pacijentovog tijela. Ovaj način bolji je od dosadašnjih transplantacija iz dva razloga – tkivo bi odgovaralo pacijentima koji ne bi do kraja života morali uzimati imunosupresive koji bi spriječili odbacivanje bubrega. Uz to, povećao bi se i broj dostupnih organa za transplantaciju. Tijela pacijenata odbacuju mnoge organe dostupne za transplantaciju.
Istraživači iz Massachusetts General Hospital poduzeli su prvi korak u stvaranju umjetnih bubrega. Uzeli su bubreg iz miša i deterdžentom su isprali stare stanice s njega. Ono što je ostalo – mreža proteina, krvnih žila i odvodnih kanala, izgledalo je kao bubreg.
Bubreg su potom 12 dana držali u posebnom uređaju koji je imitirao uvjete unutar mišjeg tijela. Kad su analizirali bubreg u laboratoriju, pokazalo se kako je proizveo 23% količine urina koju proizvodi prirodan bubreg. Nakon što su ga transplantirali u miša, učinkovitost bubrega pala je na 5%.
Unatoč tome, autor studije Harald Ott rekao je kako bi i mali postotak funkcionalnosti ovog bubrega bio dovoljan. “Ako ste na hemodijalizi, umjetni bubreg s učinkovitosti od 10-15 posto prirodnog bubrega bio bi dovoljan da vas ‘skine’ s hemodijalize. Ne moramo ići skroz do kraja”, rekao je Ott. “U SAD-u bubrege trenutno čeka oko 100.000 pacijenata, a godišnje se presadi tek njih 18.000”, dodao je Ott koji ovakav umjetni bubreg smatra velikim iskorakom i uspjehom.
Prije nego što se ovaj način počne koristiti kod ljudi potrebno je provesti još mnogo studija. Umjetni bubreg trebao bi biti učinkovitiji kako bi se povratila što veća učinkovitost prirodnog bubrega. Također, istraživači moraju dokazati da će bubreg nastaviti funkcionirati kroz dulje vrijeme. Problem predstavlja i veličina bubrega – teže je stanice smjestiti na odgovarajuće mjesto u velikom organu.
Kirurg s University College London, Martin Birchall sudjelovao je u istraživanju i smatra kako je potencijal ovog istraživanja vrlo velik te ga vidi kao impresivan korak naprijed kojim su preskočene tehničke prepreke koje su dosad stajale na putu regenerativnoj medicini.
http://www.youtube.com/watch?v=oFcfYyJT9L8
Izvor: BBC
