Kraj je svake veze izrazito emotivan. Prekid je neizbježan dio života pa većina nas prođe kroz turbulentan proces prekida u nekom razdoblju života. Bez obzira koliko neugodan ili bolan bio taj proces, taj kovitlac osjećaja potpuno je normalan, kaže znanost.
U psihologiji, teorija nam privrženosti daje smjernice za razumijevanje emocionalnog poremećaja koji izaziva prekid. Prema teoriji privrženosti, nakon završetka veze, ljudi obično prolaze kroz stanja prosvjeda. Taj prosvjed uključuje i osjećaje ljutnje, otpora prema prekidu, čežnje prema drugoj osobi i očaja, ali najviše osjećaj tuge. Nakon prolaska kroz stanje ljubavi, bijesa i tuge, započinje psihološki oporavak i ozdravljenje. Raskid se, također, može opisati kao proces žalovanja koji se odvija u pet faza: poricanje, bijes, cjenkanje, depresija i u konačnici- prihvaćanje.
Poteškoće pri prekidu uzrokuju biološki čimbenici. Tijekom prošlog desetljeća, uz pomoć magnetske rezonance, locirana su područja u mozgu koja su uključena i aktivirana u procesu raskida. Istraživanje koje se 2004. godine pojavljuje u časopisu „American Journal of Psychiatry“ ispitalo je mozgove žena koje su aktivno tugovale nakon prekida veze. MR slike (slike nastale magnetskom rezonancom) pokazuju promjene moždane aktivnosti u područjima koja su odgovorna za tugu. Drugo istraživanje iz 2011. godine, objavljeno u časopisu „Proceedings of the National Academy of Sciences“ otkrilo je da kad ljudi prolaze kroz neželjeni prekid, u mozgu se aktiviraju područja koja se povezuju s fizičkom boli. Istraživanje iz 2010. godine, objavljeno u časopisu „Journal of Neurophysiology“ otkrilo da gledanje u sliku bivšeg partnera u mozgu aktivira područja koja su povezana s nagradom i motivacijom. Taj se isti dio mozga povezuje i s ovisnošću te može objasniti zašto neki ljudi proživljavaju potrebu za bivšim partnerom toliko jaku koliko je i potreba ovisnika o drogi za drogom.
Današnja tehnologija ima ulogu u produljivanju vremena koje je čovjeku potrebno nakon prekida. Društvene mreže, poput Facebooka, ljudima daju jedinstvenu mogućnost za anonimno praćenje života svojih bivših partnera. Istraživanja pokazuju da otprilike skoro polovina Facebook korisnika ‘imaju na oku’ bivšeg partnera, uz pomoć Facebooka. Otprilike, dvije trećine korisnika je uspostavilo kontakt s bivšim partnerom putem Facebooka, a više od polovice korisnika pretražuje fotografije bivšeg partnera kako bi pronašli fotografije s njegovom novom ljubavi. Istraživanje u časopisu „Cyperpsychology, Behavior and Social Networking“ otkriva da izloženost bivšem partneru može produljiti vrijeme oporavka nakon prekida. Dostupnost bivšeg partnera na Facebooku izaziva veći stres i nesreću nakon prekida, negativne osjećaje, povećanu seksualnu želju, čežnju za bivšim partnerom te smanjeni osobni rast. Facebook izloženost dovodi do toga da je teško ne uhoditi bivšeg partnera i njegov profil na Facebooku pa je pametnija opcija kliknuti „unfriend“ i udaljiti se, kako bi emocionalni oporavak nakon prekida mogao uspješno završiti.
Prekidi su teški, no važno je shvatiti da su ti teški osjećaji normalni i prožimaju cijelo naše društvo. S vremenom, svatko prođe emocionalni oporavak i dolazi do prihvaćanja. No, da bi se to dogodilo, treba nam neko vrijeme i distanca od bivšeg partnera.
