Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Arheologija i paleontologija

I na Antarktici je nekoć raslo drveće

Čudna stabla, s nekim značajkama današnjih tropskih stabala, rasla su jednom na Antarktici, pokazala su najnovija istraživanja.

Fosiliziran ostatak stabla na Antartici (Credit: Patricia Ryberg)

Prije otprilike 200 milijuna godina, tijekom kasnog Perma i početkom Trijasa, svijet je bio poput staklenika i bilo je mnogo toplije nego što je danas. Šume su prekrivale tada nezaleđenu Antarktiku. No, Antarktika je i tada, baš kao i danas, tijekom zime bila u gotovo potpunoj tami, dok je tijekom ljetnih mjeseci cijeli dan bila obasjana sunčevom svjetlošću.

Pitanje je, tvrdi Patricia Ryberg, znanstvenica sa Sveučilišta u Kanzasu, kako su se biljke uspjele nositi s konstantnom fotosintezom tijekom jednog dijela godine, a onda s potpunim izostankom iste tijekom drugog dijela godine. „Upravo su stabla najbolji način da to otkrijemo, budući da ona bilježe sve fiziološke promjene u svojim godovima”, nastavlja Ryberg.

Fosilizirani ostaci stabala i otisci lišća zabilježili su svojevrsnu povijest antarktičke šume. Otisci lišća nalaze se na jednom mjestu, kao da su svi otpali u isto vrijeme, tvoreći svojevrsni tepih od lišća. Upravo to ukazuje na činjenicu da je riječ o listopadnim šumama.

Kako bi potvrdili tu činjenicu, Ryberg i njezini kolege skupili su uzorke fosiliziranog drveća te analizirali njihove godove. Godovi su pokazali kako je riječ o zimzelenom drveću. „Sada imamo kontradiktorne rezultate, gdje otpalo lišće ukazuje na to da je riječ o listopadnom, a ostatak fosiliziranog drveta da je riječ o zimzelenom drveću”, izjavila je nedavno Ryberg na godišnjem skupu Američkog geološkog društva (Geological Society of America).

Studije koje su se bavile istraživanjem molekula ugljika u fosiliziranim ostacima drveća, također su dale dvostruke odgovore – moglo bi se raditi o listopadnom, ali i o zimzelenom drveću. Iz toga se može zaključiti da su drevne antarktičke šume bile neka čudna mješavina listopadne i zimzelene šume. „Većina godova izgleda tropski, premda drveće s Antarktike uopće nije raslo u tropskim uvjetima. Moguće je pak da je riječ o tropskim stablima koja tijekom razdoblja u kojem nema sunčeve svjetlosti doživljavaju određenu vrstu hibernacije”, zaključila je na kraju Ryberg.

Izvor: LiveScience

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Biljke i životinje

Besmrtna meduza, simbol vječne mladosti i regeneracije, otvara vrata u novu dimenziju bioloških čuda. Zamislite svijet u kojem je “besmrtnost” više od mita, gdje...