Mravi su jako društvene životinje i moraju raditi zajedno kako bi došli do hrane i zaklona za cijelu koloniju. Nedavno je otkriveno da ne postoji hijerarhija važnosti ovih aspekata, jer su mravi sposobni učiti iz prethodnih iskustava i na osnovu toga procjenjuju novonastale situacije kako bi odredili što je trenutno najvažnije.
(Credit: Wikimedia)
Takao Sasaki i Stephen C. Pratt sa Sveučilišta u Arizoni objavili su svoje otkriće u časopisu Biology Letters. Istraživanje se fokusiralo na Temnothorax rugatulus, vrsti mrava koja obitava na zapadnoj strani Sjeverne Amerike, na području koje se proteže od Britanske Kolumbije u Kanadi pa sve do Arizone u pustinji Sonoran.
Mravi moraju paziti na mnoge stvari kad su u potrazi za novim mjestom za život. Idealan dom za mrave možda ne postoji, ali određene karakteristike gnijezda, poput malog ulaza i male količine svjetlosti, su poželjne. Istraživači su mravima ponudili najmanje poželjne opcije – neki mravi birali su između gnijezda sa stalnim izvorom svjetla ali s različitim veličinama ulaza, dok su drugi mravi birali između podjednakih veličina ulaza ali s promjenjivim izvorom svjetla.
Dok su u potrazi za kupnjom idealne kuće, ljudi moraju birati između npr. velikog travnjaka ili blizine autoceste. Slično tome, mravi su morali odlučiti što je važnije – svjetlost ili veličina ulaza. Istraživački tim je znao da će mravi pronaći kompromis, ali iznenadilo ih je što su mravi buduće domove birali na temelju prošlih iskustava. Neki mravi koji su za prošlo gnijezdo izabrali ono s malim ulazom bez obzira na promjenjivost svjetla, nisu uvijek ponavljali isti izbor u kasnijim biranjima novih domova. Iako nisu sve kolonije stvarale nove odluke, prilično je zamjetan broj kolonija mrava koje koristile iskustvo iz prijašnjeg gnijezda kako bi odredile što je dobro za koloniju a što ne.
Ovaj nivo inteligencije još nije primijećen u mrava. Kolonije donose kolektivne odluke, bez vođe koji bi usmjerio masu prema nekom gnijezdu. Prema autorima istraživanja, ovaj fenomen mogao bi odvesti otkrivanju individualnog neurona koji kolektivno donosi odluke u mozgu. Autori kažu da znaju da se to događa, ali da ne znaju kako.
Buduća istraživanja dublje će istražiti ponašanje mrava kako bi bolje razumjeli način na koji pojedinci rade zajedno na boljitku kolonije. Ovaj smjer istraživanja ima važne paralele s razumijevanjem načina na koji ljudi rade zajedno kako bi donijeli odluke koje koriste velikim grupama ljudi.
Izvor: IFLS
