Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Zašto majmuni imaju lica različitih boja?

Nova studija objašnjava zašto majmuni imaju lica različitih boja i karakteristika.

(Credit: Ian Bickerstaff)

(Credit: Ian Bickerstaff)

Majmuni starog svijeta (Europa, Azija i Afrika) koji žive u većim grupama imaju obojenija lica složenijih karakteristika, dok su lica onih koji žive u manjim grupama jednostavnijih karakteristika. Ta raznolikost lica različitih vrsta najvjerojatnije služi lakšoj identifikaciji pojedinih majmuna u većim grupama.

„Lica su vrlo važna karika u međusobnom raspoznavanju majmuna“, rekao je vodeći autor studije Michael Alfaro, evolucionarni biolog na UCLA. „Mislimo da je boja lica povezana s važnosti da jedinke razlikuju svoju vrstu od ostalih, sličnih vrsta, ali i s komunikacijom jedinki iste vrste.“

Majmuni starog svijeta koji potječu iz Afrike i Azije žive u različitim društvenim stukturama. Mandrili, primjerice, žive u grupama od 800 jedinki. Druge su vrste nešto samostalnije. Mužjak orangutana putuje i spava sam, a ženke žive samo sa svojim potomkom. Društvene grupe u kojima žive čimpanze često se cijepaju i spajaju pa nekad žive u malim skupinama, a nekad u velikim. Grivasti pavijani žive u grupama u kojima postoji složena hijerarhija koja uključuje hareme, klanove, bande i trupe.

Članica Alfarova tima, Sharlene Santana, razvila je način da kvantificira kompleksnost lica majmuna. Naime, podijelila je njihova lica u različite dijelove, klasificirala boju svakog od tih dijelova (uključujući kosu i kožu) te sastavila lice na temelju ukupnog broja različitih boja.

Kako bi provjerili utječe li stanište u kojem majmuni žive na kompleksnost lica, istraživači su u obzir uzeli geografsku lokaciju, gustoću krošnje stabala, količnu padalina i temperaturu, ali i evolucijsku vezu između vrsta primata.

Pokazalo se kako je složenost lica povezana s veličinom grupe u kojoj majmuni žive i brojem srodnih vrsta iz istog staništa, dok je pigmentacija lica (svjetlije ili tamnije) najbolje objašnjena geografskim faktorima. Rezultati obog istraživanja objavljeni su 11. studenog u časopisu Nature Communications.

Kod ljudi, Facebook je način za praćenje naših prijatelja. Ljudi su „ludi“ za Facebookom, no ovo istraživanje naglašava kako su se primati fokusirali na lice kako bi razlikovali prijatelje od neprijatelja zadnjih 50 milijuna godina. Također, socijalni pritisci „vodili“ su evoluciju u pogledu velike raznovrsnosti lica među majmunima na koju nailazimo danas.

Osim toga, otkriveno je i kako majmuni starog svijeta tamnijeg lica žive bliže ekvatoru, dok su oni svjetlijeg lica udaljeniji od ekvatora. Vrste koje žive u tropskim i šumovitim dijelovima također imaju tamnija lica.

Kompleksnost lica nije povezana s geografskom lokacijom ili staništem. Umjesto toga, kompleksnost lica ovisi o veličini socijalne grupe u kojoj majmuni žive – vrste koje žive u brojnijim grupama imaju složenije karakteristike lica.

Prijašnja studija imala je drugačije zaključke – prema njoj, primati iz srednje i južne Amerike koji žive u brojnijim grupama imali su jednostavnije karakteristike lica.

„Naše istraživanje pokazalo je kako su lica evoluirala zajedno s raznolikošću socijalnih ponašanja kod primata i upravo to je uzrok velike raznolikosti njihovih lica“, zaključio je Alfaro.

Izvor: LiveScience

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....