Oni mogu biti egocentrični, arogantni ili drski. Mogu biti šarmantni u početku, no kasnije se ispostavi da sve rade radi sebe. Mogu biti jako uvjereni u svoje sposobnosti i ispostaviti se kao nesposobni i kriviti druge ljude za vlastite neuspjehe.
Narcisi moraju trenirati svoje mentalne i socijalne vještine kako bi zaštitili veličanstveno viđenje samih sebe. Traže pažnju i divljenje drugih ljudi. Rade raskošne i preuveličane profile na Facebooku. Igraju razne igrice u vezama. I istresaju se na sve koji ih kritiziraju.
Ali može li cijela kultura biti narcisoidna? Dokazi ukazuju upravo na taj trend, stavljajući narcizam u kategoriju epidemije, bolesti koja se širi velikom brzinom.
Pojam kulturalnog narcizma postoji već desetljećima, najviše u dijelu kulturalnog povjesničara Christophera Lascha (Kultura narcizma, 1979.). Kulturalni narcizam se pokazuje i vidi u TV serijama i riječima pjesama, kao i u široko raširenoj sklonosti prema taštini, materijalizmu i traženju slave. Dokumentirani su porasti širenja ovih kulturalnih markera.
Istraživanja narcizma uzimala su u obzir rasprostranjenost ovog svojstva s razvojne i generacijske perspektive. Studija nacionalno-reprezentativnog uzroka u SAD-u 2008. godine je koristila metodu intervjua kako bi procijenila rasprostranjenost narcističkog poremećaja ličnosti (NPD – Narcissistic Personality Disorder), najčešćeg oblika individualnog narcizma. Istraživači su otkrili da su Amerikanci u 20-ima, u svom dosadašnjem životu iskusili NPD triput više od prosječnog 60-godišnjaka u njihovim cijelim životima. Osobine povezane s narcizmom također su porasle. Npr., mlađe generacije će vjerojatnije:
- Sebe ocijeniti kao iznadprosječne u pitanjima o sposobnosti vodstva i želje za uspjehom
- Imati manje rezultate kod mjerenja empatije
- Težiti životnim ciljevima koji se okreću oko novca, slave i imidža
- Postaviti si nerealistične ciljeve
- Dobiti veće ocjene kod testova samopouzdanja
Tendencija fokusiranja na samog sebe i praviti samog sebe važnim na mnoge je načine postala socijalna norma.
Neki ljudi izdvajaju sami sebe čak kroz svoje potomke. Gledajući podatke o 35 milijuna imena iz baze podataka Administracije socijalne sigurnosti, istraživači su otkrili da imena koja roditelji daju svojoj djeci postaju sve više unikatna. U 1940-ima, jedan od tri dječaka je imao jedno od deset najpopularnijih imena, a danas se taj broj smanjio na jedan od devet. U mnogim krugovima, naročito kod slavnih osoba, nije više popularno davati imena kao obična imena. Kim Kardashian i Kanye West nazvali su svoju kćer North (Sjever). Glumica Gwyneth Paltrow i njen muž, glazbenik Chris Martin, nazvali su svoju kćer Apple (Jabuka).
Još jedan cilj istraživanja bila je upotreba zamjenica. U zbirci 5 milijuna knjiga na Google knjigama i riječima pjesama Billboardovih top 10 pjesama upotreba prvog lica jednine (ja, moje) je porasla, dok je upotreba prvog lica množine (mi, naše) je pala. Mnogi drugi podaci ukazuju na sličan uzorak.
- Medicinski kozmetički zahvati drastično su porasli od 1990-ih
- Kuće su se proširile kako bi mogle sadržavati više soba za individualne aktivnosti
- Religija je postala više osobna, što je rezultiralo porastom popularnosti „teologije prosperiteta“, „kavanskog“ stila religije i izvješća pojedinaca o susretima s božanskim
Potrošačka kultura također pokazuje širenje fokusa na samog sebe, što se najbolje vidi u popularnosti sjedenja na kavi s prijateljima dok svatko gleda u svoj mobitel.
U nekom smislu, narcizam je tamna strana individualizma; sloboda bez odgovornosti, veze bez osobnih žrtvovanja i pozitivni imidž samog sebe bez veze sa stvarnošću.
Izvor: PsychologicalScience
