Krivolov karizmatskih vrsta, kao što su slonovi, gorile, nosorozi i tigrovi, dobiva veliku pozornost javnosti u tisku. No, one nisu jedine životinje u opasnosti. Sljedećih 10 vrsta životinja također se suočava s krivolovom, iako ne dolaze uvijek u središte pozornosti. Možda bismo najprije morali sačuvati život na Zemlji, a tek onda tražiti na drugim planetima.
NARVAL
Već stoljećima su narvalove kljove skupe i luksuzne stvari. Vikinzi trgovci prodali su u srednjem vijeku kljove Europljanima kao rogove jednoroga. Sada samo autohtone skupine, kao što su Inuiti, legalno mogu loviti kitove. No, zakoni ne sprečavaju krivolovce baš najuspješnije. Dva muškarca iz Tennesseeja nedavno su se izjasnili krivima za krijumčarenje više od 100 narvalovih kljova u vrijednosti između 1,5 i 2,1 milijuna dolara.
Narval je bio jedan od mnogih vrsta koje je opisao Karl Linne u njegovom djelu Systema naturae. Naziv životinje potječe od stare nordijske riječi nár, što znači „truplo”, zbog sivkaste i išarane pigmentacije životinje, te običaja da ljeti neaktivno leži u blizini obale mora. Znanstveni naziv Monodon monoceros potječe od grčkih riječi za jedan-zub, jedan-rog ili jednozubi jednorog.
LORIS
Divovske oči, dva jezika i otrov ono je po čemu su ovi primati poznati. Spori lorisi zvijezde su na mnogim YouTube videima. Međutim, video ne pokazuje katastrofalan broj lorisa koji umiru u bijednim uvjetima trgovina za kućne ljubimce.
Krivolovci su uvelike smanjili populaciju lorisa u cijeloj jugoistočnoj Aziji i Indoneziji.
Spori loris ima toksičan ugriz. Rijetka je to osobina među sisavcima i po tome je jedinstven za ove primate. Toksin se proizvodi lizanjem žlijezda na njihovim rukama i miješanjem izlučevina sa slinom kako bi se aktivirao. Njihov otrovni ugriz zastrašujuć je za predatora, a toksin se tijekom dotjerivanja također stavlja na krzno kao oblik zaštite za svoju novorođenčad.
Krivolovci zbog otrova izvade njihove očnjake kako bi životinje bile sigurne za trgovinu kućnim ljubimcima, ali postupak za lorisa može biti koban. Različiti dijelovi tijela ove životinje također se koriste za tradicionalne lijekove.
LJUSKAVCI ili PANGOLINI
Tvrdi i oštri bridovi ljusaka od oklopa pangolina mogu frustrirati lava, ali ovo ne može zaustaviti odlučnog čovjeka. Mnogi krivolovci pangolina naišli su na njihovu potražnju u Kini, gdje se meso prodaje za 70 do 82 dolara po kilogramu. Ljudi koji prakticiraju tradicionalnu kinesku medicinu vjeruju da ljuske pangolina mogu potaknuti menstruaciju i dojenje, kao i olakšati bolove reume i artritisa.
Ljudi su izbrisali većinu kineskih pangolina (Manis pentadactyla), tako da sada zamke za ljuskavce postoje posvuda, od Zapadne Afrike do jugoistočne Azije. U 2012. godini tajlandski carinici zaplijenili su 110 pangolina u vrijednosti od oko 35 000 američkih dolara, prije nego što su ih krijumčari uspjeli izvesti iz Bangkoka.
MORSKI KRASTAVCI
Kao i ljuskavci, morski krastavci postali su meta krivolovaca diljem svijeta jer su se kineske potražnje za životinjama povećale. Kineska tradicionalna medicina propisuje morske krastavce protiv slabosti, nemoći, zatvora i učestalog mokrenja. No, ove morske životinje mogu i završiti na tanjurima kao delikatesa.
Na koraljnim grebenima preveliko ubiranje morskih krastavaca uklanja oceansku posadu za čišćenje. Kako se morski krastavci hrane, tako usisavaju alge i ostali detritus koji može gušiti greben. Mnoge regije su zabranile prikupljanje morskih krastavaca. Međutim, unosno crno tržište krivolovcima daje poticaj. Došlo je i do natjecanja za morskim krastavcima i nasilnih sukoba između ribarskih sela u Meksiku.
VELIKI KINESKI DAŽDEVNJAK
Populacija najvećeg svjetskog vodozemca, kineskog velikog daždevnjaka, opasno se smanjila u posljednjih 30 godina. Poput ljuskavca i morskog krastavca, daždevnjak dugačak gotovo dva metra (1,8 m) ne doseže više svoju nekadašnju brojnost upravo zbog zahtjeva tradicionalne kineske medicine. Krivolov za hranu, onečišćenje i gubitak staništa uzeli su svoj danak. Velikog kineskog daždevnjaka (Andrias davidianus) IUCN je popisao kao „kritično ugroženog”.
Uzgojni program daždevnjaka u zatočeništvu u Kini nastoji zadržati životinju u medicini i na tanjurima.
DUGOREPI KVECAL
Zeleno perje s repa ove ptice krasilo je odjeću majanskog vladara, a služilo je i kao sredstvo plaćanja. Same ptice uživale su kraljevsku naklonost i zaštitu.
„U pokrajini Vera Paz kažnjavaju smrću onoga tko je ubio pticu s bogatim perjem”, napisao je fratar Bartalome de Las Casas, povjesničar i zagovornik ljudskih prava sredinom 16. stoljeća.
Nakon španjolskog osvajanja, kvecal je izgubio svoju svetu zaštitu. Njegovo raskošno perja je vrijedna meta uočena u 20. stoljeću. Nakon što je ptica nestala, doneseni su zakoni za njihovu zaštitu te se zabranila trgovina njihovim dijelovima. Ipak, iako je krivolov smanjen, deforestacija je razbila stanište u fragmente koji se protežu od južnog Meksika do Paname.
Sada promatranje ptica od strane turista pojačava lokalno gospodarstavo na područjima gdje ptica obitava, dajući ljudima ekonomski poticaj za zaštitu ptica. Iako krivolov, sječa šuma i klimatske promjene i dalje prijete smaragdnoj ptici.
MORSKE KORNJAČE
Beba morske kornjače prirodno se suočava sa strmim izgledima za opstanak. Galebovi i rakovi lunjaju pokraj kornjačina gnijezda, proždiru gmazove na mjestu iz kojeg izlaze. Ljudi su, naravno, pobijedili druge predatore te su odlučili bušiti i kopati do jaja prije nego što su ugrožene životinje uopće dobile priliku.
U nekim područjima duž obala Srednje i Južne Amerike restorani i barovi nude jaja od kornjača sa soli kao delikatesu i navodni afrodizijak. Kako bi se smanjila potražnja za jajima, kampanja u Meksiku koristila je oskudno odjevenog modela kako bi svima rekli da njihovim muškarcima ne trebaju kornjačina jaja, izvijestio je New York Times. U Kostariki zakoni reguliraju prikupljanje jaja morskih kornjača.
LEPTIRI
SAD ugošćuje brojne rijetke leptire koji su zaštićeni Zakonom o američkim ugroženim vrstama. No, beskrupulozni sakupljači prikupljaju i oduzimaju ugrožene kukce američkih šuma i polja. Gubitak nekoliko pojedinaca može uništiti vrste koje se bore kako bi se održale.
U 2007. godini izviješteno je da je US Fish and Wildlife Service srušio krijumčare od kojih je glavni Hisayoshi Kojima. Kojima je zaradio stotine tisuća dolara na krijumčarenju zaštićenih leptira.
Iako su mnogi svjesni koliko ugrožavamo život i opstanak drugih životinja, pomaci su mali ili ni ne postoje. Globalno zatopljenje, deforestacija, krivolov i općenito loše ljudske ideje životinjama oduzimaju ono što im prirodno pripada. Nije riječ samo o nabrojanim životinjama. Tu spadaju još pitoni, jesetra, majmuni te brojne druge životinje. Bitno je poticati razmišljanje o drugim bićima i održavanju što zdravijeg okoliša za nas, a i druge.
