Sasvim je sigurno da vaše lončanice uljepšavaju prostor, no mogu li one zaista povećati kvalitetu zraka u vašem domu? Studije s državnog sveučilišta Pennsylvania, sveučilišta Georgia, NASA-inih znanstvenika i ostalih respektabilnih institucija, ukazuju na to da mogu.
Opće je poznato da biljke uspješno apsorbiraju plinove kroz pore na površini lišća. Ta vještina omogućuje im i fotosintezu, proces kojim biljke pretvaraju svjetlosnu energiju i ugljični dioksid u kemijsku energiju koja služi kao gorivo za rast biljke.
No, znanstvenici su proučavajući kapacitet za pročišćavanje zraka koji imaju sobne biljke, otkrili da one mogu apsorbirati mnogo drugih plinova osim ugljičnog dioksida, uključujući dug popis hlapljivih organskih spojeva. Benzen (sastojak koji nalazimo kod nekih vrsta plastike, tkanine, pesticida i u dimu cigareta) i formaldehid (nalazimo ga u nekim vrstama kozmetike, sredstvima za pranje suđa, omekšivačima, čistačima tepiha) samo su neki primjeri hlapljivih spojeva koje biljke pomažu eliminirati.
Ti spojevi, kao i drugi zagađivači zraka (uključujući i ozon), dovode se u vezu s brojnim akutnim stanjima, poput astme, mučnine, ali i kroničnim bolestima, poput raka i bolestima respiratornog sustava.
Sposobnost sobnih biljaka da uklone štetne komponente iz zraka primjer su fitoremedijacije. To je sposobnost bilo koje biljke, sobne ili one koje uspijeva vani, da ublaži onečišćenje zraka, tla i vode.
Sobne biljke uklanjaju onečišćenje iz zraka apsorpcijom plinova kroz lišće i korijenje. Mikroorganizmi koji žive u tlu sobne biljke također igraju važnu ulogu u neutraliziranju hlapljivih organskih spojeva i drugih zagađivača.
Premda je većina lisnatih biljaka sposobna za pročišćavanje unutarnjeg zraka, znanstvenici su ustanovili da su neke u tome uspješnije, poput mirnog ljiljana, kraljevske paprati, aloe vere, engleskog bršljana, klorofita, rajske palme, scindapsusa i sansevierie.
Izvor: LiveScience
