Nakon napornog dana na poslu, ponekad nam je teško oduprijeti se čokoladnoj torti ili kuglici sladoleda. Ipak, neki to uspiju, a novo istraživanje ove pojave pokazalo je kako je za takvo ponašanje kod njih zapravo zaslužna nešto drugačija aktivnost mozga.
Znanstvenici već znaju zbog čega sve može slabiti snaga volje, no ne zna se puno o tome zašto neki ljudi imaju više samokontrole, dok je drugi imaju mnogo manje. U novom istraživanju znanstvenici su otkrili kako su područja u mozgu povezana s nagradama i samokontrolom bila aktivirana kad su ispitanici gledali slike primamljive hrane s visokim udjelom masnoća, kao što su kolači ili hamburgeri. Istraživači su čak uspjeli predvidjeti jačinu žudnje za takvom hranom kod ispitanika, vjerojatnost popuštanja toj žudnji i količinu hrane koju će pojesti nakon takvog popuštanja, a sve to samo na temelju njihove moždane aktivnosti.
„Ljudi nisu potpuno svjesni toga koliko takvi znakovi utječu na njihovu potrebu za hranom“, rekao je Rich Lopez, student na fakultetu Dartmouth u SAD-u. Dodao je kako bi ovo otkriće u budućnosti moglo pomoći liječnicima koji se bave poremećajima hranjenja ili s ljudima koji općenito imaju problema s prehranom.
Lopez i njegov tim su u istraživanju koristili funkcionalnu magnetsku rezonancu kako bi mjerili aktivnost područja mozga povezanog s nagradama i užitkom, nazvanog nucleus accumbens, te drugog područja povezanog sa samokontrolom, koje se zove inferiorni frontalni gyrus, a svi sudionici bili su ženskog spola. Ispitanice su najprije gledale slike visokokalorične hrane dok im je snimana moždana aktivnost, a tijekom sljedećih tjedan dana izvještavale su o svojim žudnjama za hranom i ponašanju.
Pokazalo se da su ispitanice s aktivnijim dijelom mozga povezanim s nagradama imale snažnije žudnje za određenom vrstom hrane, te su češće popuštale takvim žudnjama. Suprotno tome, one ispitanice koje su imale aktivniji dio mozga odgovoran za samokontrolu bile su uspješnije u odupiranju visokokaloričnoj hrani tijekom tjedan dana.
Lopez kaže da bi se buduća istraživanja u tom području trebala usmjeriti na to kako ljudi mogu poboljšati samokontrolu. U nekim drugim laboratorijima već se razvijaju tehnike koje bi mogle pomoći u tome. Neke od tih tehnika za koje se zasad smatra da mogu povećati samokontrolu su svjesna meditacija i mijenjanje razmišljanja o želji za hranom u određenom trenutku.
Osim toga, u budućnosti bi se također moglo istražiti kako područja mozga povezana s nagradama i samokontrolom mogu predviđati druga ovisnička ponašanja, kao što je opijanje ili rizično seksualno ponašanje, kažu istraživači.
