Jeste li ikada vidjeli ljubičastu mrkvu? Naime, malo je poznato da su prve kultivirane sorte mrkve većinom bile ljubičaste boje. Danas poznata narančasta mrkva pojavljuje se u sjevernoj Europi u 16. stoljeću. Kako je tekla kultivacija ovog korjenastog povrća važnog u ljudskoj prehrani, pročitajte u daljnjem tekstu.
Kultivirana mrkva je jedno od najvažnijih korjenastih povrća koje raste u umjerenom klimatskom pojasu. Postoje dva glavna tipa kultivirane mrkve: istočni azijatski (većinom sadrže ljubičasti pigment antocijanin) i zapadni, tzv. karotenski tip (većinom sadrže narančasti pigment, iako ima i žutih i bijelih).
Istočni tip je pronađen na području Afganistana, Rusije, Irana i Indije te se na tom području uzgaja još od 10. stoljeća. Iako se još uvijek uzgaja, zapadni tip je pomalo istisnuo ovu sortu mrkve iz uzgoja. Zapadni tip, osim narančaste, sadržava žute, bijele pa čak i crvene sorte mrkve koje su nastale kao posljedica selekcije hibrida te mutacije. Najviše se raširio na područje Mediterana zbog povoljne klime za uzgoj. Narančasta mrkva se prvi put kultivirala u Nizozemskoj u 16. stoljeću. Ova sorta je bila puno slađa i mesnatija od ljubičaste te je zbog toga lakše pronašla put do stola.
Prvi podaci o kultiviranoj mrkvi sežu još u 10. stoljeće te se spominju područja Perzije i centralne Azije. Ipak, u Europi je pronađeno sjeme divlje sorte mrkve koja vremenski datira puno prije kultivirane sorte, točnije prije 5000 godina. Ono što je zbunilo povjesničare je razlog zašto je trebalo toliko dugo da se pojavi moderni uzgoj jestive mrkve. Naime, grčki i rimski zapisi pokazali su da je bilo korišteno samo sjeme mrkve u medicinske svrhe, ali ne i konzumiranje korijena kao hrane.
Unutar roda Daucus nalazi se više od 80 vrsta mrkve. Divlja i kultivirana mrkva pripadaju vrsti Daucus carota, s tim da se divlja još imenuje s „carota”, a kultivirana sa „sativus”.
Mnoge su beneficije za ljudski organizam od konzumacije mrkve, ali ono što je svima poznato je izvor vitamina A i antioksidanta beta-karotena. Mrkva zadovoljava sve potrebe organizma za vitaminom A. Uz to, njena konzumacija može biti prevencija kod srčanih bolesti, problema s vidom te kod bolesti raka. Voljeli mrkvu ili ne, moramo biti svjesni svega pozitivnog što čini u ljudskom organizmu, zato jedite mrkvu jer mrkva vam čini dobro!
Izvori: biologija.com.hr, todayifoundout.com, carrotmuseum.co.uk, whfoods.com