Postoje bolesti koje su toliko opasne, da desetkuju ljudsku populaciju – bubonska kuga izvrstan je primjer – no ona je harala prije više stotina godina. Povremene vijesti o ptičjoj ili svinjskoj gripi više su senzacionalističkog tipa, nego što predstavljaju realnu opasnost. No i dalje postoje bolesti koje su toliko opasne, da u pojedinim slučajevima mogu usmrtiti oboljelu osobu niti nepuni dan nakon zaraze.
Denga groznica
Gotovo 40% svjetske populacije potencijalno se može zaraziti ovom bolešću. U roku od 24 sata od zaraze, oboljelu osobu zahvatit će vrlo visoka temperatura, jaka bol u mišićima i unutrašnje krvarenje. Ukoliko se odmah adekvatno ne tretira, virus napada trombocite i sustavno ih uništava, što za posljedicu ima izljev krvi iz krvnih žila. Još ne postoji cjepivo, a budući da se bolest prenose komarci, trenutno najbolja zaštita je ona preventivna, dakle suzbijanje staništa i populacije prijenosnika.
Ebola
Ovu bolest odlikuje visoka smrtnost, jer pokosi preko 70% oboljelih. Prenosi se putem tjelesnih tekućina, no čak niti zaštitno odijelo nije sasvim učinkovita zaštita. Već nekoliko sati nakon zaraze – iako inkubacija može trajati i do dva tjedna – virus napada bijele krvne stanice i sprječava zgrušavanje krvi, zbog čega oboljeli uskoro zahvaća kako unutarnje krvarenje, tako i krvarenje kroz sve tjelesne otvore, što rezultira smrću. Cjepivo još ne postoji.
Bubonska kuga
U 14. stoljeću ova je bolest desetkovala Europu – pobila je 50 milijuna ljudi, što je tada bilo gotovo polovica stanovništva kontinenta. No to nije bio njen kraj: u ovom je stoljeću zabilježeno preko 20.000 oboljelih. Prijenosnik je bakterija Yersinia pestis, a najpoznatiji simptomi su otečeni i bolni limfni čvorovi – buboni. Uslijedit će povraćanje krvi i nekroza, zbog koje će udovi trunuti na oboljelom još dok je živ. Ukoliko se ne liječi, bubonska je kuga smrtonosna u 60% slučajeva.
Enterovirus tip 68
Ovaj virus napada respiratorni sustav i centre za motoriku, rezultirajući prestankom njihova rada. U ekstremnim slučajevima – osobito u male djece – može izazvati smrt 24 sata nakon zaraze. Prenosi se tjelesnim izlučevinama, ponajprije slinom. Još nije razvijen lijek za ovu bolest.
Kolera
Ovu opaku bolest uzrokuje bakterija Vibrio cholerae. Simptomi su dehidracija, grčevi u mišićima, povraćanje i vodenasti proljev. U ekstremnim slučajevima oboljele osobe mogu izgubiti i do litru tekućine u sat vremena, što u konačnici dovodi do otkazivanja organa. Širi se zaraženom vodom i hranom i endemična je u nerazvijenim dijelovima Azije, Afrike i Južne Amerike. Godišnje od nje umre 120.000 ljudi.
MRSA
Meticilin rezistentni stafilokokus aureus je bakterija otporna na širok spektar antibiotika. U težim slučajevima razaraju krvne stanice i plućno tkivo za manje od jednog dana. Bolest je svojstvena razvijenim zemljama – ondje buja u modernim bolnicama, gdje je razvila otpornost na antibiotike.
Moždani udar
Treći je uzrok smrtnosti u svijetu, a prvi u Hrvatskoj. Riječ je o neurološkom ispadu uzrokovanom poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega mozak ostaje bez kisika i hranjivih tvari. Ukoliko se ne tretira u roku 3-6 sati, moždani napad rezultira smrću ili invalidnošću. Tijekom napadaja, svake minute odumre 32.000 moždanih stanica, što rezultira oduzetošću dijelova tijela.
Chagasova bolest
Izaziva je parazit Trypanosoma cruzi, koji se ukopa u srčani mišić i razara ga. 50.000 ljudi svake godine premine od zatajenja rada srca uzrokovanog ovim parazitom, a da uopće ne znaju da su zaraženi. Bolest se javlja u Južnoj i Centralnoj Americi, gdje je samo u 2013. godini otkrivena kod gotovo osam milijuna ljudi.
Meningokokna bolest
Preko milijun ljudi svake se godine zarazi bakterijom Neisseria meningitidis, koja ulazi u krvotok i napada moždanu ovojnicu. 24 sata nakon zaraze oboljeli će osjetiti glavobolju, crveni osip i fotofobiju. Patogeneza još nije sasvim jasna, budući da patogen u velikim kolonijama nastanjuje velik broj ljudi i to bez ikakvih posljedica. S druge pak strane, kod određenog dijela populacije može se pokazati smrtonosnim u kratkom roku nakon izbijanja zaraze.
Nekroza vezivne opne
Ovu bolest izaziva hemolitički streprokok – riječ je o bakteriji koja napada meko tkivo i fascije, tanke vezivne opne koje obavijaju mišiće iili druge organe. U ekstremnim slučajevima može usmrtiti oboljelog za manje od jednog dana. Infekcija se obično događa u bolnicama (drugi joj je naziv bolnička gangrena), gdje zahvaća pacijente s otvorenim ranama. Kad dospije u ranu, bakterija ispušta otrov koji uzrokuje propadanje tkiva. Brzo se širi, stoga je u većini slučajeva amputacija zaraženih udova jedini način sprječavanja napredovanja bolesti.
