Dinosauri su životinje koje su se razvile prije 230 milijuna godina. Najveće su životinje koje su ikad hodale planetom: Amficelias, golemi biljojed, bio je dugačak oko 60 metara i mase čak 122 tone. Bili su dominantna vrsta sve do trenutka kad su naglo izumrli krajem mezozoika, prije 65 milijuna godina.
Ljudi su stotinama, vjerojatno i tisućama godina pronalazili ostatke dinosaura. Ne znajući o čemu je riječ, tumačili su ih na različite načine: Grci i Rimljani držali su ih ostacima grifona, stari Kinezi smatrali su da je riječ o kostima zmajeva, dok su u 17. stoljeću u Engleskoj pronašli kost koja je, govorile su tadašnje novine, pripadala preminulom divu. Tek je u 19. stoljeću došlo do spoznaje kako se radi o nepoznatoj vrsti životinja, što je potaknulo znanstvena istraživanja isprva u Ujedinjenom Kraljevstvu, a zatim i u cijelom svijetu. Do sad je pronađeno oko 330 različitih vrsta dinosaura, a procjene govore kako ih je bilo i do 10.000.
Usporedba veličine Amficeliasa i čovjeka
Potraga za njihovim ostacima – dodatno potaknuta velikim interesom javnosti za tim zastrašujućim stvorenjima – rezultirala je brojnim otkrićima novih vrsta i načina njihova života. S druge strane, potaknula je i neke nepoželjne pojave, kao što je crno tržište fosilima.
U svijetu postoje imućni kolekcionari fosila. Oni finaciraju (vrlo skupe) potrage za dinosaurima, shodno čemu postaju vlasnici pronađenih ostataka. U Sjedinjenim Američkim Državama, primjerice, vlasnici zemlje na kojoj su pronađeni fosili polažu pravo na pronalazak, kojeg obično prodaju osobi koja ponudi najviše novca. Privatni interes ovdje je ispred javnog dobra, stoga muzeji ostaju kratkih rukava, jer ne mogu parirati ponudama kolekcionara. Ovo ne mora nužno biti loše, budući da kolekcionari obično otvaraju privatne muzeje u kojima pokazuju svoje vlasništvo, ili pak posuđuju skelete ili pojedine kosti muzejima širom svijeta.
Za razliku od Sjedinjenih Država, većina drugih zemalja ima zakone koji kažu da su fosili, gdje god bili nađeni, vlasništvo naroda zemlje u kojoj su iskopani; njihova prodaja je zabranjena. Mongolija, Argentina i Kina, zemlje na čijem je području pronađen velik broj dinosaura, imaju upravo takve zakone. Zbog toga su suočene s crnim tržištem fosila, na kojem ovi dosežu cijenu od nekoliko milijuna dolara, ovisno o cjelovitosti i očuvanosti ostataka. Krijumčari ondje financiraju potrage za fosilima te ih krijumčare u Sjedinjene Države. Ondje ih preprodaju na ilegalnim aukcijama za višestruko veće iznose. Jedan je švercer na takav način prokrijumčario osamnaest izvrsno očuvanih fosila iz Mongolije u Sjedinjene Države, čime je zaradio desetke milijuna dolara. Otkriven je i uhićen kad je pokrenuo online aukciju jednog fosila, nakon čega su u Mongoliju vraćeni svi fosili koje je ovaj preprodao u inozemstvo. Ostaci tih dinosaura sada su izloženi u muzeju i ondje zauzimaju središnje mjesto. Ovo je tek jedan svijetli primjer u borbi protiv ovog oblika kriminala, no onih negativnih ima daleko više.
Popularnost dinosaura i dalje će njihove ostatke činiti vrlo traženom robom. Bez obzira na moralne dileme oko crnog tržišta fosilima, veći problem predstavlja neusklađenost i nedosljednost u zakonima pojedinih država, negoli kriminalna aktivnost kao takva.
Izvor: TestTube
