Profesor Evan F. Risko s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Waterloou nedavno je proveo zanimljivo istraživanje u kojem je sto ispitanika pitao niz pitanja opće kulture. Pola istraživanja ispitanici su imali pristup internetu i morali su potražiti odgovor na ono pitanje koje nisu znali, dok u drugoj polovici istraživanja pristup internetu nije bio moguć.
Istraživački tim otkrio je da su zbog pristupa internetu sudionici bili spremniji reći da ne znaju odgovor, odnosno šanse da znaju odgovor smanjile su se za 5%. Nadalje, u određenim situacijama, osobe s pristupom internetu izjavile su da su se osjećale kao da znaju manje, za razliku od osoba bez pristupa.
„Zbog sveprisutnosti interneta, mi kao ljudski rod neprestano smo povezani s ogromnim količinama informacija. Zbog toga što su nam svi ti podaci nadohvat ruke, ljudi se sve manje oslanjaju na vlastito znanje”, izjavio je profesor Risko.
Tijekom analize rezultata istraživači su došli do zaključka da je zbog pristupa internetu u društvu manje prihvatljivo reći da nešto znamo, a ispostavi se da nismo u pravu. Također, ljudi sve više govore da nešto ne znaju iako zapravo znaju, samo zato što to mogu u nekoliko minuta potražiti i potvrditi na internetu. Ako otkriju da su ipak bili u pravu, dobivaju osjećaj nagrade, što je još jedan od negativnih učinaka.
„Dakle, zaključak ovog istraživanja je da pristup internetu ima ogromnu ulogu kod naše odluke znamo li nešto ili ne znamo. Nadamo se da će ovi rezultati pridonijeti razumijevanju kako laka dostupnost velikih količina informacija može utjecati na naše razmišljanje i ponašanje”, zaključio je profesor Risko.