Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Inženjerstvo

Europsko-ruska sonda idući tjedan kreće na Mars

Ako sve prođe prema planu, sljedeći ponedjeljak će biti lansirana još jedna svemirska sonda u smjeru Crvenog planeta. Riječ je o europsko-ruskoj letjelici ExoMars (što je skraćenica od naziva Exobiology on Mars), koja se sastoji od orbitalne letjelice Trace Gas Orbiter (TGO) i landera Schiaparelli. Na svoj put prema Marsu sonda će krenuti s ruskog kozmodroma Bajkonur, a ponijeti će ju ruska raketa klase Proton.

Dolazak sonde u orbitu Marsa planiran je za listopad ove godine, a ako lansiranje u ponedjeljak bude odgođeno zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ili tehničkog kvara, navedenu će biti moguće lansirati u razdoblju do 25. ožujka.

Osnovni zadatak Trace Gas Orbitera biti će potraga za eventualnim znakovima života, skeniranjem plinova biološkog porijekla iz svemira. „Orbiter ima zadatak detaljno pretraživati atmosferu Marsa, a u potrazi za plinovima povezanim uz biološke procese, kakvi su, primjerice, metan i produkti njegovog raspada“, objavila je ESA.

Jedan od važnijih zadataka TGO-a biti će i potraga za vodikom do dubine od jednog metra, a s konačnim ciljem otkrivanja mogućih podzemnih zaliha vode na Marsu. Štoviše, pronalazak navedenih zaliha mogao bi imati odlučujući utjecaj na odabir mjesta slijetanja letjelica u budućnosti.

S druge strane, lander Schiaparelli će poslužiti kao svojevrsna prethodnica rovera, lansiranje kojega se planira u sklopu druge faze ExoMars misije, koja bi u smjeru Marsa trebala krenuti tijekom 2018. ili 2020. godine. Štoviše, u tijeku druge faze projekta, TGO će obavljati funkciju komunikacijskog satelita između spomenutog rovera i kontrole leta.

Iako ograničenih sposobnosti, Schiaparelli će prikupljati informacije o Marsovoj površini sve dok budu radile njegove baterije, a za koje se planira kako će trajati od dva do osam dana.

Podsjetimo, misija ExoMars prvotno je bila zajednički projekt NASA-e i ESA-e, no nakon što se NASA tijekom 2012. godine povukla iz projekta, navodno zbog nedostatka novčanih sredstava, ESA je godinu dana kasnije sklopila sporazum o suradnji s Roskosmosom. Iako je riječ o projektu koji predvodi ESA, ne smije se umanjiti važnost ruskog sudjelovanja, koji su, uz lansiranje obje letjelice, na sebe preuzeli i izgradnju landera koji ima zadatak dopremiti planirani rover na Mars, ali i konstrukciju određenih znanstvenih instrumenata u TGO-u i roveru.

Ovo je druga europska misija na Mars, nakon Mars Expressa, lansiranog u lipnju 2003. godine, a koji se sastojao od orbitera i landera. Štoviše, navedeni orbiter je još uvijek u funkciji, dok je lander, imenom Beagle 2, utihnuo nedugo nakon odvajanja od orbitera. Dotični je pronađen tek u siječnju prošle godine, kada ga je snimila NASA-ina sonda Mars Reconnaissance Orbiter. Iz fotografija koje je snimio MRO, vidljivo je kako se Beagle 2 neoštećen prizemljio na površinu, no pritom nije uspio do kraja otvoriti svoje solarne panele.

Spomenimo za kraj kako je početak misije ExoMars planiran za siječanj 2017. godine, a s ukupnim trajanjem od pet godina.

Izvor: ESA

 

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....