Druga polovica ovog desetljeća donosi pravu gužvu u okolici Marsa. Na njemu, odnosno u njegovoj orbiti trenutno se nalazi sedam operativnih aparata s našeg svijeta; najstariji među njima lansiran je još 2001. godine. Osim NASA-inih uzdanica (Mars Odyssey te Opportunity, MRO, Curiosity i MAVEN), tu su još ESA (Mars Express) i Indija (Mars Orbiter Mission).
Navedena flota upravo je dobila pojačanje: ondje je pristigao ExoMars Trace Gas Orbiter (TGO), s kojeg se danas poslijepodne odvojio lander Sciaparelli. Cilj ovog potonjeg je spustiti se na površinu Crvenog planeta (konkretno Meridani Planum), što će se dogoditi za tri dana.
Nakon što je NASA odustala od partnerstva za ovu misiju, uskočili su Rusi i donirali raketu-nosač (Credit: ibtimes.com)
TGO će, nakon što za nekoliko mjeseci složenih manevara zauzme stabilnu orbitu, tražiti slojeve vodenog leda tik ispod površine planeta. Također će pratiti atmosferu u potrazi za metanom. Metan je, naime, rezultat isključivo geoloških i bioloških procesa, stoga je važno saznati kako je točno dospio u Marsovu atmosferu. TGO će također služiti kao relej u komunikaciji između kontrole na Zemlji i budućih europskih misija na površini Marsa.
Svrha modula Sciaparelli je prije svega testiranje tehnologije kojom će se u budućnosti spuštati letjelice na površinu ovog svijeta. Dok je TGO nakrcan instrumentima, Sciaparelli će potrajati tek nekoliko dana, budući da su mu zalihe energije vrlo ograničene.
To ne znači da će cijela priča ostati na slijetanju: Sciaparelli sa sobom nosi set instrumenata kojima će bilježiti brzinu vjetra, vlagu, tlak i temperaturu.
Maketa budućeg rovera predstavljena je javnosti na znanstvenom festivalu u Cambridgeu 2015. (Credit: Wikipedia)
TGO i Sciaparelli dio su duže priče: riječ je o zajedničkoj dvojnoj misiji Europske svemirske agencije (ESA) i Ruske svemirske agencije (Roskosmos) pod nazivom ExoMars.
Prvi dio misije čine upravo TGO i Sciaparelli, lansirani na ruskoj raketi Proton. Drugi dio uslijedit će 2020. godine, kada će na istoj raketi prema Marsu krenuti ruski lender i europski rover, a čija će svrha biti potraga za životom – prošlim i sadašnjim – na marsijanskoj površini ili ispod nje.
