Fizičari su pronašli rijedak kvazi-kristal u komadu ruskog meteorita, a to je tek treći put da smo u prilici vidjeli taj čudan materijal u prirodi.
Nastali u svemiru ovi kristali nisu samo zanimljivi zbog toga što su rijetki, već zato što je njihova atomska struktura vrlo neobična.
Desetljećima je njihovo postojanje smatrano nemogućim, a prvog znanstvenika koji ih je otkrio koštali su posla.
Uzorak kristala je nađen od strane tima predvođenim geologom Lucom Bindiem s University of Florence u Italiji.
Znanstvenici su ispitivali komadiće meteorita koji je pao u regiju Khatyrka u Rusiji prije pet godina, kada su sasvim slučajno pronašli uzorak kvazi – kristala.
Ovo je treći kvazi – kristal pronađen u komadiću meteorita do sada, što nam govori da ih zasigurno ima još, a možda i s neobičnijim strukturama.
“Ono što je ohrabrujuće je da smo mi pronašli tri različite vrste kvazi – kristala u istom meteoritu s tim da zadnji ima kemijsku strukturu koja nikad prije nije bila viđena u kvazi – kristalu”, rekao je jedan od znanstvenika koji radi na projektu, Paul Steinhardt s Princeton Universityja.
No što je uopće kvazi – kristal? On se sastoji od jedinstvene atomske strukture koja kombinira simetrična svojstva kristala i kaos amorfne čvrste tvari. Kod njih su atomi složeni u uzorke koji se nikad ne ponavljaju i tvore peterokute, a ne kvadrate ili pravokutnike.
Još 1982. izraelski kemičar Daniel Shechtman je predvidio kako drugačiji tip atomske strukture može nastati u prirodi. Neobičan oblik materije čija atomska struktura ne pokazuje ponavljanje uzorka u niti jednoj od tri prostorne dimenzije.
Kada je pronašao uzorke sintetičkog materijala stvorene u laboratoriju, rekao je sam sebi “Eyn chaya kao”, što se prevodi kao “Ne može postojati takvo biće” na hebrejskom.
Već 2011. Shechtman je nagrađen Nobelovom nagradom iz kemije za svoje otkriće, ali ne prije nego li je bio ismijavan godinama od strane struke zbog predlaganja kako se tada mislilo “smiješne” i “nemoguće” strukture.
Kvazi – kristali su nevjerojatni zato što se gotovo dva stoljeća smatralo kako savršena simetrija u atomskim strukturama slijedi vrlo određen niz pravila, točnije da struktura kristala može biti samo periodična.
Njegovi građevni blokovi su 12-strane (dodekagonalne) strukture, koje u sebi imaju pak trokutaste, kvadratičaste i romboidne uzorke. ‘Savršeno su uređene, ali se nikad ne ponavljaju’.
Iako su rijetkost u prirodi, bar na zemlji, ovi kristali su jednostavni za napraviti u laboratoriju te se sintetički kvazi – kristali ugrađuju u sve od tave do led lampi.
Kada su znanstvenici ispitali strukturu novih kvazi – kristala, potvrdili su da se radi o kombinaciji aluminija, bakra i čelika. Ipak ovo je tek početak shvaćanja ovih “nemogućih kristala”.