Koliko malo znamo o morskim dubinama potvrđuju ulovi raznolikih čudnovatih riba koje jedan ruski ribar objavljuje na društvenim mrežama.
Ribar Roman Fedortsov dolazi iz Murmanska na sjeveru Rusije, a njegovo područje ekspertize je ribolov na Barentsovom moru koje je rubni dio Arktičkog oceana. I to ne bilo kakav, nego ribolov u dubokom moru.
Bića koje njegove mreže zahvate su, u najmanju ruku, neobična. Roman ne čuva ljubomorno sva svoja čudovišta iz morskih dubina, nego ih fotografira i dijeli na društvenim mrežama. Na indirektan način svi možemo nešto naučiti iz toga.
Zašto su ribe iz dubokog mora tako čudnovate i nezabilježene? Iz jednostavnog razloga što je dubokomorski okoliš najmanje istraženo stanište na svijetu. Možda zvuči šokantno, ali činjenica je da čovjek zna više o površini Marsa, nego o prostranstvima oceana na svom matičnom planetu. Podrobno je istraženo svega 0,05 % oceanskih bespuća. Zato, koliko god ove ribe djelovale zastrašujuće, predstavljaju pravo neistraženo lice bogatstva našeg planeta.
Duboke vode su ustvari sve dubine veće od jednog kilometra, a posebnost istih je da do njih teže dopire svjetlo, no živi svijet na dramatičnim dubinama je itekako aktivan i bogat, unatoč naoko negostoljubivim uvjetima. Razlog zašto su Romanovi ulovi uglavnom tamne boje je zato što i žive u takvom okolišu, a biti neprimjetan na takvom mjestu je prednost.
Ta neobična bića žive u tzv. mezopelagijskoj zoni mora koja seže od 200 do 1000 metara u dubinu. Dovoljno duboko za mali prodor svjetlosti, ali nedovoljno za fotosintezu i kisik. Zato se neke ribe i bioluminiscentni organizmi dižu do epipelagijske zone za hranjenje. Još je manje života u zoni ispod , koja se zove batipelagijska. Seže od 1000 do 4000 metara dubine i funkcionira potpuno bez svjetla. Osim otpadnih tvari iz drugih zona i lešina organizama, nema puno izbora za prehranu.
Uživajte u poučnim dragocjenostima koje ribar Roman skuplja i fotodokumentira. Ne morate ih baš pokazivati djeci prije spavanja.