Većina čitatelja ovih redova rođena je godinama nakon programa Apollo, koji je okončan davne 1972. godine. Sve da se i nađe netko tko se sjeća tih dana, zvučat će mu nevjerojatno da je NASA tada misije s ljudskom posadom slala 384.000 km daleko od Zemlje; najdalje što danas idu jest kakvih 400 km, koliko je od površine planeta udaljena Međunarodna svemirska postaja.
Od slavnih dana programa Apollo, započetog početkom 1960-ih i okončanog spomenute 1972. godine, proteklo je 44 godine. Ljudi koji su u njemu sudjelovali tada su bili u naponu snage, no danas su umirovljenici i napuštaju nas jedan za drugim. Stoga ćemo se danas prisjetiti svih astronauta koji su po prvi put – zasada i jedini – hodali po drugom nebeskom tijelu.
Apollo 11
Prvu posadu koja je u srpnju 1969. godine dospjela na površinu Mjeseca činili su Neil Armstrong, Buzz Aldrin i Michael Collins. U izvanredno napetom spuštanju, leteći doslovno na zadnjim kapima goriva, Armstrong je u posljednjim trenucima morao tražiti alternativno slijetno mjesto jer je originalno bilo prekriveno stijenjem. Zatim su on i Aldrin stupili na lunarno tlo, dok je Collins ostao kružiti u orbiti iznad njihovih glava.
Apollo 12
Za razliku od riskantnog spuštanja Apolla 11, ova je misija imala napeto polijetanje: tijekom lansiranja raketu Saturn V udarila je munja, zbog čega je zapovjedni modul u kojem su se nalazili astronauti ostao bez napajanja električnom energijom. Zahvaljujući kvalitetnoj obuci i lucidnosti astronauta problem je riješen, pa su Charles Conrad i Alan Bean tri dana nakon toga sletjeli na Mjesec. U orbiti je ostao Richard Gordon.
Apollo 14
Nakon što je misija Apollo 13 zbog eksplozije tanka s kisikom otkazana usred leta, sljedeći ljudi na Mjesecu bili su Alan Shepard i Edgar Mitchell – članovi Apolla 14 – dok je u zapovjednom modulu u lunarnoj orbiti ostao Stuart Roosa. Za razliku od prethodnih, problematičnih misija, ova je bila idealna, a slijetanje koje je izvršio Shepard najpreciznije je unutar cjelokupnog programa.
Apollo 15
Budući da su prethodnim misijama stekli potrebno iskustvo u slijetanju na ravne terene, NASA je ovu poslala između dva lunarna brda. David Scott i James Irwin prvi su koristili lunarni rover, koji im je znatno olakšao kretanje po Mjesecu. Koliko je njihov posao zapravo bio naporan pokazuje Irwinov slučaj, koji je zbog posljedica lunarne misije nekoliko mjeseci poslije doživio srčani udar. U zapovjednom modulu, visoko u orbiti ostao je Alfred Worden.
Apollo 16
Novi problemi za NASA-u nastali su pristizanjem u lunarnu orbitu, kad su uočene nepravilnosti u pričuvnim sustavima glavnog motora. Nakon nekoliko sati analize i u suprotnosti s pravilima misije – koja je nalagala povratak na Zemlju u takvim slučajevima – odlučeno je kako greška nije kritična i da se John Young i Charles Duke mogu spustiti na Mjesec. U zapovjednom modulu, kružeći oko Mjeseca, ostao je Thomas Mattingly.
Apollo 17
Ova je lunarna misija imala je ponešto drugačiji profil posade no što je to bio slučaj s prethodnima, koju su činili isključivo vojni piloti. Zapovjednik je bio Eugene Cernan, a njemu je priključen Harrison Schmitt, prvi i jedini znanstvenik koji je dospio na Mjesec. U orbiti Mjeseca čekao ih je Ronald Evans; njih su trojica posljednji ljudi koji su napustili Zemljinu orbitu i uputili se u duboki svemir.
Trideset i dva astronauta letjela su u svemir tijekom projekta Apollo. Dvadeset i četiri su dospjeli do Mjeseca, a polovica od tog broja, njih dvanaest gore istaknutih, stupilo je na lunarnu površinu.
Bonus: dva puta prema Mjesecu
Od spomenutog broja astronauta NASA-inog lunarnog programa, niti jedan nije dva puta koračao po površini jedinog Zemljinog satelita. Ipak, tri su astronauta po dva puta letjela k Mjesecu. James Lovell dva je puta bio ondje: tijekom orbitalne misije Apollo 8 i Apollo 13, koja se zbog nesreće nije spustila, nego samo okružila Mjesec i vratila se kući. John Young bio je u orbiti Mjeseca tijekom orbitalne misije Apollo 10, koji je bio posljednja priprema pred Apollo 11. Poslije je sletio na Mjesec kao zapovjednik Apolla 16. Eugene Cernan također je bio član Apolla 10, dok je nekoliko godina potom zapovijedao posljednjim spuštanjem na Mjesec.
