Istraživači su klasificirani potpuno novi organ unutar ljudskog tijela, a koji se cijelo vrijeme skrivao u probavnom sustavu.
Iako je struktura novog organa poznata, njegovu funkcija još uvijek se slabo razumije, a smatra se da bi upravo taj organ mogao biti ključ za bolje razumijevanje i liječenje abdominalnih i probavnih bolesti.
Nazvan mezenterij, to je organ koji se nalazi unutar probavnog sustava, a dugo se smatralo da se sastoji od fragmentiranih, zasebnih struktura. Nedavna istraživanja pokazala su da se radi o jednom kontinuiranom organu.
Dokaz za reklasifikaciju organa objavljen je u The Lancet Gastroenterology & Hepatology.
“Istraživanje, koje je recenzirano i ocijenjeno, govori kako posjedujemo organ u tijelu koji do sada nije prepoznat kao takvim,” rekao je J. Calvin Coffey, istraživač iz Sveučilišne bolnice u Limericku, koji je prvi ustvrdio da je mezenterij organ.
“Anatomski opis korišten duže od 100 godina netočan je. Organ nije fragmentiran i kompleksan. On je jednostavno jedna kontinuirana struktura.”
Najpoznatiji medicinski udžbenik, Gray’s Anatomy, ažuriran je kako bi uključio i novu definiciju.
Dakle, što je mezenterij? Mezenterij je udvostručenje peritoneuma – potrbušnice (peritonaeum) odnosno serozne opne koja pokriva unutrašnju površinu stijenki trbušne šupljine i zdjelice.
Za jedan od najranijih opisa organa zadužen je Leonardo da Vinci, a sam je organ stoljećima uglavnom bio zanemaren kao vrsta beznačajnog privitka. Prošlog stoljeća, liječnici koji su proučavali mezenterij pretpostavili su da je fragmentirana struktura izrađena od odvojena dijela, što se ispostavilo netočnim.
Coffey i kolege dokazali su 2012. godine detaljnim mikroskopskim pregledima da je mezenterij zapravo kontinuirana struktura. Protekle četiri godine prikupljani su dokazi da je mezenterij zapravo trebao biti klasificiran kao zaseban organ.
Dok se struktura našega tijela ovim otkrićem ne mijenja, uz reklasifikaciju literature dolazi do otkrića novih područja medicinskih znanosti koji bi mogli poboljšati zdravstvene ishode.
“Kada bismo pristupili kao prema svakom drugom organu, mogli bismo kategorizirati bolesti u kontekstu ovog organa,” rekao je Coffey.
“Sada kad smo ustanovili anatomiju i strukturu, sljedeći korak je funkcija. Ako razumijete funkciju možete prepoznati abnormalno ponašanje, a onda imate bolest. Stavite ih sve zajedno i imate polje mezenterijalne znanosti, osnove za cijelo novo područje znanosti,” rekao je Coffey. “Ovo je univerzalno važna vijest, jer utječe na sve nas.”
To samo pokazuje da bez obzira na to koliko napredna znanost postaje, uvijek postoje nove stvari koje možemo naučiti, pa čak i unutar vlastitih tijela.
Istraživanje je objavljeno u časopisu The Lancet Gastroenterology & Hepatology.
