Znanstvenici su otkrili iznimno rijetku vrstu galaksije udaljene oko 359 milijuna svjetlosnih godina od Zemlje, jedinstvene kružne strukture koja do sada nije identificirana.
Galaksija, naziva PGC 1000714, primjer je prstenaste galaksije u kojoj vanjski krug mladih zvijezda okružuje stariju galaktičku jezgru.
No, bliža inspekcija PGC 1000714 otkriva da se jezgra nalazi ne samo u sredini jednog, već dva prstena zvijezda, i to je prvi put da su astronomi naišli na takav fenomen.
Najčešći tipovi galaksija uglavnom su u obliku diska, a zvijezde su ili u spiralnoj formaciji, poput Mliječne staze, ili eliptičnog oblika.
Ali postoje i druge vrste galaksija, uključujući i prstenaste galaksije – od kojih je najpoznatiji primjer Hoagovog objekt kojeg je 1950. godine otkrio astronom Arthur Hoag.
Za razliku od galaksija u obliku diska, zvijezde u prstenastim galaksijama podijeljene su na dva dijela – koju čine jedan prsten mladih plavih zvijezda koje sjaje s vanjske strane, te s dobro definiranom jezgrom starijih, manje svjetlećih zvijezde u sredini.
Prstenaste galaksije same po sebi nevjerojatno su rijetke, pa kad su znanstvenici shvatili da galaksija PGC 1000714 posjeduje dva prstena zvijezda, otkrili su nešto prilično posebno.
“Bilo je to kao uočavanje snježnog leoparda ili neke druge rijetke i neobične životinje,” rekao je astrofizičar Patrick Treuthardt iz Muzeja prirodnih znanosti Ashley Strickland u Sjevernoj Karolini.
“Galaksija tipa Hoag, s jednim kružnim prstenom koji okružuje okruglu jezgru već je vrlo rijetka, ali nalaz jedne s potencijalno dva vrlo pravilna prstena prilično je jedinstvena.”
Treuthardt i kolege analizirali su PGC 1000714 u Las Campanas opservatoriju u Čileu, i utvrdili da je vanjski prsten plavih zvijezda star oko 130 milijuna godina, dok je unutarnja crvena jezgra mnogo starija, oko 5,5 milijardi godina.
No, tijekom istrage, pronašli su dokaze sekundarnog prstena zvijezda unutar vanjskog prstena mladih plavih zvijezda. Prilikom daljnje analize, otkrivaju sekundarnu struktura koju Treuthardt naziva “starijim difuzno crvenim unutarnjim prstenom,” a zvijezde u njemu puno su starije od mlađih zvijezda vanjskog prstena.
“Jedna procjena navodi da galaksije tipa Hoag mogu činiti 0,1 posto vidljivih galaksija, ali i puno manje od toga”, kaže Treuthardt. “Različite boje unutarnjeg i vanjskog prstena ukazuju na to da je ova galaksija doživjela dva različita razdoblja formacije,” Burcin Mutlu-Pakdil, sa Sveučilišta u Minnesoti Duluth, objašnjava u priopćenju.
“Od tih početnih pojedinačnih formacija, nemoguće je znati kako su nastali prstenovi u ovoj određenoj galaksiji.” Tim znanstvenika misli da je moguće da je vanjski prsten ugradio u sebe dijelove galaksija koje su jednom postojala u blizini, a koje su bile bogate plinom.
Ali također je nejasno koliko dugo će ti prstenovi u konačnici trajati – ako ne ostaju relativno dugo u takvom obliku, moglo bi se objasniti zašto su takve galaksije rijetko viđene. Znanstvenici kažu da će i za određivanje starosti unutarnjeg prstena morati prikupiti više podataka kako bi objasnili ove kozmičke slučajnosti.
“Ono što nam je potrebno učiniti je zapravo više istraživati unutrašnjost galaksije,” rekao je Treuthardt Karolyn Coorsh za CTV News.
Dok još ne znamo puno o galaksiji PGC 1000714 i prstenastim galaksijama u cjelini, istraživači kažu kako su zvjezdani sustavi koji se ne uklapaju u pravilan uzorak iznimno važni za daljnje razumijevanje svemira.
Istraživanje je objavljeno u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.
