Kombinacijom DNA slona i vunastog mamuta, pomoću CRISPR tehnologije uređivanja gena, istraživački će tim s Harvarda postići čudo do 2019. godine. Tako bar kažu.
Ni nama ovdje izumrli vunasti mamuti nisu strani. Podsjetimo, tijekom kopanja temelja za kazalište Gavella još 1913. je u Zagrebu nađen dio bedrene kosti jednog vunastog mamuta koji živio prije 20 tisuća godina. Danas se čuva u zagrebačkom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. No, u ovoj je priči u pitanju nešto sasvim drugo.
Ideja oživljavanja mamuta je izložena u Bostonu, tijekom sastanka u Američkoj udruzi za unapređivanje znanosti. Životinja koja se planira stvoriti bi trebala biti hibrid mamuta i azijskog slona, a koji bi trebao imati neka svojstva vunastog mamuta. Bilo bi to dugo krzno, potkožna mast zbog prilagodbe niskim temperaturama te male uši. Tijelo bi generalno više nalikovalo slonovskom tijelu zbog izduženosti.
Životinju koju planiraju stvoriti genetskim inženjeringom već od milja zovu “mamuslon”. Svoj naum zahvaljuju otkriću očuvanog mamuta iz 2013. pronađenog u ledu Sibira. Led je pomogao sačuvati donju vilicu, donji dio tijela, jezik i krv. Mamut je bio dvije i pol godine star kad je uginuo i vrlo je dobro očuvan jer je ostao zarobljen u jezeru u kojem je uginuo.
Iz njegove su krvi znanstvenici uspjeli sintetizirali cijeli genom. CRISPR tehnologijom koja djeluje kao svojevrsne molekularne škare, znanstvenici mogu mijenjati i sjeći genom, a upravo na taj način planiraju napraviti hibridni embrij „mamuslona“. Vunasti mamuti su, podsjetimo, izumrli prije otprilike 4000 godina zbog kombinacije klimatskih promjena i ljudskog faktora.
Zasad tim poručuje kako su “zapeli” na staničnoj razini i kreću sa zahtjevnijim zadatkom stvaranja hibridnog embrija. Priznaju kako će ipak do krajnjeg rezultata proći godine, a jedan od problema je stvaranje umjetne maternice u kojoj bi hibridni embrij nastao, kako se ne bi dovodile u opasnost slonice.
Znanstvenici objašnjavaju kako bi njihove izmjene gena naposljetku pomogle očuvati ugrožene azijske slonove, jer bi zbog izmijenjenih karakteristika mogli živjeti u hladnijim podnebljima. Također, mamuti bi mogli pomoći sprječavanju otapanja tundre, a posljedično tome i smanjenju globalnog zatopljenja. Naime, mamuti zimi razgrćući snijeg puštaju hladni zrak uz tlo što zaustavlja otapanje, dok ljeti ruše stabla i tako omogućuju rast trave.
Unatoč dobrim namjerama, njihov je projekt svejedno kontroverzan zbog određenih etičkih problema. Druga strana poručuje kako mamuti nisu samo određeni set gena, nego i društvene životinje koje kao i azijski slonovi žive u krdu. Postavlja se pitanje što se može dogoditi u odnosima s drugim slonovima.
