Vrlo kreativni ljudi imaju više živčanih veza između lijeve i desne strane mozga, otkrivaju znanstvenici.
Razlike su uglavnom u frontalnom režnju mozga – vrlo aktivnoj regiji koja je odgovorna za kognitivne procese kao što su donošenje odluka, planiranje budućnosti i sl. Znanstvenici Sveučilišta Duke i Sveučilišta u Padovi su u Italiji magnetskom rezonancom skenirali skupinu zdravih volontera fakultetske dobi. Obrađeni su pomoću tehnike DTI, snimanja difuzije vlakana neurona, čime se dobivaju korisni podaci o toku snopova neurona u mozgu što je korisno kod nekih operativnih zahvata, ali i kod analiza nekih bolesti i stanja.
Ta im je tehnika omogućila da analiziraju veze između 68 različitih područja mozga i prate bijelu tvar preko molekule vode. Bijela tvar leži ispod sive tvari i povezuje milijarde neurona u mozgu šaljući električne signale između njih.
Studenti volonteri su također zamoljeni da ispune niz zadataka za ocjenu svoje kreativnosti.
Pregledavajući rezultate skeniranja i rezultate kreativnosti, otkrili da 15% najkreativnijih ljudi u grupi (19 ispitanika) ima značajno više veza u mozgu negoli oni u donjih 15%. Znanstvenici misle kako bi njihovo otkriće moglo jednog dana omogućiti stručnjacima procjenu nečijih prirodnih kreativnih talenata, predviđanje kreativnosti i čak praćenje moždanih bolesti starijih osoba.
Foto: Daniele Durante
Potrebno je naglasiti da je ispitani uzorak jako mali, tako da će povezanost između više veza i viših razina kreativnosti morati biti potvrđena u mnogo većim i različitijim skupinama. No, rezultati služe kao još jedan dokaz važnosti rastućeg područja neuroznanosti – konektomike koja proučava konektome, odnosno veze između dijelova mozga, kao i pojedine same dijelove.
Uz tako velik i kompleksan organ kao što je mozak, koji još i strahovito varira od osobe do osobe, radi se na načinima zapažanja prethodno skrivenih uzoraka u ogromnoj masi dostupnih podataka.
Znanstveni tim želi i analizirati odnos između povezivanja u mozgu i razine IQ-a, a njihova proučavanja također mogu koristiti za pronalaženje ranih znakova Alzheimerove bolesti, kao i nekih drugih neuroloških bolesti. Iako je konektomika još uvijek u povojima, znanstvenici se raduju saznanjima koja taj moderni tip mapiranja mozga u budućnosti može omogućiti.
