Ljudska bića posjeduju osjećaj za poštenje, a iz evolucijske perspektive bi se moglo zaključiti da je riječ o načinu za postizanje osobne koristi. No ta sposobnost važna je i zbog ljudske suradnje koja se bazira na recipročnom altruizmu – pomažemo ljudima koji su pomogli nama.
No što je sa životinjama? Razlikuje li nas osjećaj za poštenje od drugih životinja ili i kod njih postoji taj osjećaj?
Provođenjem testa poštenja kod životinja, znanstvenici su otkrili da nismo jedini koji imaju smisao za poštenje. U testu je jedna jedinka dobila nagradu za obavljeni zadatak, dok je druga dobila utješnu nagradu – ono što zapravo ne vole.
Isti je test napravljen i sa smeđim kapucinima i s pticama iz porodice vrana. Kapucini su morali vratiti istraživačima žeton kako bi dobili nagradu. Jedna je jedinka u zamjenu za žeton dobila krastavac, a druga zrno grožđa koje je za kapucine mnogo poželjnija nagrada. Jedinka koja je dobila krastavac počela je protestirati, bacajući krastavac istraživaču.
Osim toga, kada je jedna jedinka naporno radila za svoju nagradu, a drugoj je ista stvar poklonjena, kapucin koji se potrudio za nagradu prestao je sudjelovati.
Kapucini nisu jedini – nepravdu prepoznaju i drugi primati poput čimpanzi i makakija, ali i neki visoko društveni sisavci poput pasa i štakora.
Isti su rezultati dobiveni i u testu s pticama iz porodice vrana koje su inače poznate po svojoj društvenosti. Nagrada je u ovom slučaju bila sir (kojeg vole) i zrno grožđa (koje ne vole). U jednom eksperimentu, jedinke su dobile istu nagradu u zamjenu za žeton kojeg su trebale donijeti istraživaču, a u drugom je jedna jedinka dobila sir, a druga grožđe. Osim toga, testirala se i njihova reakcija na uloženi trud – jedna je jedinka morala zaraditi nagradu, dok je drugoj nagrada poklonjena.
Ptice prema kojima istraživači nisu bili pošteni nisu prihvatile utješnu nagradu, a one koje su nagradu morale zaraditi, prestale su surađivati kada su vidjele da ih druge jedinke dobivaju bez uloženog truda.
Istraživanje je objavljeno na portalu The Conversation, a glavna autorica je profesorica biologije na Sveučilištu Anglia Ruskin, Claudia Wascher.
