Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Klima

Bijelim krovovima protiv globalnog zatopljenja

Znanstvenici sa Sveučilišta Sussex su u svojoj studiji otkrili nekoliko načina na koji bi se gradovi mogli boriti protiv globalnog zatopljenja. Ako bi gradovi zamijenili tamne boje svojih zgrada i pločnika sa svjetlijima te zasadili više stabala i biljaka, temperatura u njima bi se mogla smanjiti za 2°.

Studija je objavljena u časopisu Nature Climate i u njoj znanstvenici upozoravaju kako će gradovi snositi velike posljedice zbog globalnog zatopljenja jer je u njima temperatura zraka veća od seoskih područja ili područja uz more.

Do povećanja temperature zraka dolazi zbog toga što tamne površine kao što su beton i asfalt upijaju vrućinu. Toplina ne dolazi samo od sunca već je stvaraju i automobili i klimatizacijski uređaji. Površine bijele boje imaju suprotan učinak. One odbijaju toplinu.

Jedan od autora studije prof. Richard Tol kaže: “Osim globalne klimatske promjene postoji i lokalna promjena. Gradovi su topliji od seoskih područja. Oko 60% negativnih učinaka klimatskih promjena će se osjetiti upravo u gradovima.”

Iako gradovi zauzimaju samo 1% Zemljine površine, oni troše oko 80% proizvedene energije i u njima živi polovica svjetske populacije.

Tol smatra da bi gradovi mogli učiniti mnogo toga kako bi se smanjila toplinu. Kao pozitivan primjer navodi Grčku i Španjolsku u kojima su zgrade većinom obojane u bijelu boju. U Engleskoj su zgrade i krovovi većinom tamne boje pa je London za 4° topliji od svoje okolice.

Ako bi se 20% krovova i pločnika obojalo u bijelu boju, za 12% bi se smanjio trošak potreban za borbu protiv povećanja temperatura, a sama temperatura zraka bi se smanjila za 2°.

Kada bi se promijenili materijali za gradnju i kada bi gradovi sadili više stabala i biljaka, uspjela bi se smanjiti temperatura na lokalnoj razini što bi u konačnici pozitivno utjecalo na borbu protiv globalnog zatopljenja.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...