Krionika je praksa očuvanja tijela nedavno preminulih na ekstremno niskim temperaturama, u nadi da će ih jednoga dana biti moguće oživjeti.
Krionika je predmet ozbiljnog znanstvenog istraživanja i proučavanja, ali njome se bave i pseudoznanost i mitologija. Izmišljeni karakteri poput G. Ledenog iz Batmana, i (netočne) glasine o zamrzavanju tijela Walta Disneya bacili su sjenu na čitavo polje krionike.
No nedavno, po prvi put ikad u Kini, žena je kriogeno zamrznuta. Zhan Wenlian umrla je u dobi od 49 godina od raka pluća i njen muž, Gui Junmin, prijavio ju je kao volonterku za krionski postupak.
I on i njegova pokojna supruga htjeli su donirati njeno tijelo znanosti kako bi se “odužila društvu”. Gui Junmin je rekao za britanski časopis The Mirror da ga je zainteresirala krionika jer se opisuje kao “projekt očuvanja života”.
Ova procedura – u kojoj tijelo pokojne Wenlian leži potopljeno licem dolje u 2 tisuće litara tekućeg dušika – provedena je pod ingerencijom Biološke grupe Yinfeng u Jinanu.
Ovaj projekt je združeni napor Biološke grupe Yinfeng, bolnice Qilu pri Sveučilištu Shandong te savjetnika iz Alcor zaklade za produljenje života, neprofitne tvrtke s primarnim interesom za krioniku iz SAD-a.
Čak i uz svu vjeru koju mnogi imaju u postupak, ostaje pitanje: kako je znanstveno moguć ovakav projekt? Radi li se o eksperimentu koji nam omogućava da bolje razumijemo ljudsku biologiju, ili bi krionika jednog dana mogla biti realna opcija?
U krionici sve se svodi na pravi trenutak. Tijela pokojnih kriogeno su zamrznuta odmah nakon što srce prestane kucati. “Smrzavanje” je termin koji pomalo navodi na krivi zaključak – krionsko smrzavanje zapravo nastoji izbjeći formaciju ledenog kristala, koji bi uništio stanice tkiva.
Brzo hlađenje, a ne smrzavanje, točniji je opis procesa.
Kemijski koktel konzervansa poput glicerola i propandiola, uz agense za zaštitu od smrzavanja, obično se koristi za dovođenje tijela u stabilno stanje u kojem neće propadati, ali također neće ni pretrpjeti štetu od pohranjivanja pri niskim temperaturama tijekom vrlo dugog perioda.
Cilj krionskog očuvanja je u mogućnosti da se jednoga dana zamrznuta tijela odmrznu i reanimiraju na staničnoj razini – po mogućnosti bez previše epigenetskih promjena.
“Vjerujem u nove tehnologije, kao i u one u nastajanju, pa mislim da će biti potpuno moguće oživjeti ju.”
S našim trenutnim razumijevanjem i tehnologijom, ovaj proces preusmjeravanja smrti još uvijek nije u potpunosti moguć. Najbliže oživljavanju što smo postigli dosad su oni trenuci nakon kliničke smrti kada se pacijenti oživljavaju nečim poput kardiopulmonalne reanimacije.
Krionika također djeluje unutar ovog kritičnog i kratkog razdoblja – ali djeluje s uvjerenjem da je smrt siva zona. Krionika na smrt gleda više kao na proces, a manje kao definitivni i konačni događaj.
Samo zato što još nismo uspjeli u oživljavanju mrtvih ne znači da je polje krionike nepotrebno ili nevažno. Ovaj slučaj u Kini korak je naprijed za sve koji se bave krionskim istraživanjima – i za one koji se jednoga dana nadaju iskoristiti njene prednosti.
Možda još nismo u stanju zaokrenuti smjer smrti, ali ne zvuči nemoguće to zamisliti, s napredovanjima koja se u znanosti i tehnologiji događaju svakodnevno.
Bez obzira na to dogodi li se to tijekom naših života, ovaj najnoviji razvoj svakako je zanimljiv nastavak događaja.
