Novo istraživanje dokazuje da svi ljudi plavih očiju imaju istog, zajedničkog pretka. Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Kopenhagenu otkrio je gensku mutaciju koja se dogodila prije 6-10 tisuća godina i uzrokovala boju očiju svih plavookih ljudi na planetu.
Što je genska mutacija?
“Originalno, svi smo imali smeđe oči”, rekao je profesor Hans Eiberg s Odsjeka za staničnu i molekularnu medicinu. “Ali genska mutacija na OCA2 genu u našim kromosomima rezultirala je nastajanjem “prekidača”, koji je doslovno “isključio” sposobnost proizvodnje smeđih očiju. OCA2 gen kodira za takozvani P protein, koji je uključen u proizvodnju melanina, pigmenta koji daje boju našoj kosi, koži i očima. “Predikač”, koji se nalazi u genu pored OCA2, ne isključuje gen u potpunosti, već ograničava njegovo djelovanje na smanjenu proizvodnju melanina u irisu – čime se smeđe oči efektivno “razrjeđuju” u plave. Efekt prekidača na OCA2 stoga je vrlo specifičan. Kad bi OCA2 gen bio potpuno uništen ili isključen, ljudi ne bi imali melanina u kosi, očima i boji kože – stanje znano kao albinizam.
Ograničena genska varijacija
Varijacije u boji očiju od smeđe do zelene mogu se objasniti količinom melanina u irisu, ali plavooki pojedinci imaju samo mali stupanj varijacije u količini melanina u očima. “Iz ovog možemo zaključiti da su svi plavooki pojedinci povezani s istim pretkom”, rekao je profesor Eiberg. “Svi su naslijedili isti prekidač na potpuno istom mjestu u njihovoj DNK.” S druge strane, pojedinci sa smeđim očima imaju znatnu individualnu varijaciju u području njihove DNK koja kontrolira proizvodnju melanina.
Profesor Eiberg i njegov tim proučili su mitohondrijsku DNK i usporedili boju očiju plavookih ljudi iz zemalja poput Jordana, Danske i Turske. Ovi rezultati su posljednji u desetljeću genskog istraživanja, koje je započelo 1996. godine, kada je profesor Eiberg prvi put ukazao na OCA2 gen kao na glavni odgovorni gen za boju očiju.
Priroda miješa naše gene
Mutacija smeđih očiju u plave ne predstavlja ni pozitivnu ni negativnu mutaciju. To je jedna od nekoliko mutacija poput boje kose, ćelavosti, pjegica i slično, a od kojih nijedna ne umanjuje niti povećava šansu za preživljavanje čovjeka. Kao što je rekao profesor Eiberg, “to jednostavno pokazuje da priroda neprestano miješa ljudski genom, stvara genski koktel od ljudskih kromosoma i pritom isprobava različite promjene”.